U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) započele su probe za novu dokumentarnu predstavu „Za život cijeli“, nastalu prema tekstu pisca i dramaturga Benjamina Hasića, u režiji Jasenka Pašića.

Pored Hasića i Pašića, autorski tim čine: scenograf i dizajner plakata Amar Zahiragić, kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović, kompozitor Adis Kutkut Billain, koreograf Thomas Steyaert, dizajner svjetla Nedim Pejdah te dizajner zvuka Danijel Jurišić. Asistentica kostimografkinje je Monika Moćević, a saradnik na tekstu Marko Dmitrović.

Glumačku postavu čine: Sead Pandur, Davor Sabo, Adnan Kreso, Kemal Rizvanović, Jasenko Pašić i Dino Hamidović.

Direktorica SARTR-a, Maja Salkić, izjavila je da su pripreme za projekat počele prije više od pola godine, te naglasila da je veliko zadovoljstvo to što SARTR ponovo realizuje predstavu koja je inovativna i drugačija – kako po tematici, tako i po estetici. „Za život cijeli“ tematizira pozitivan period u nastanku kluba Željezničar – zanimljiv spoj umjetnosti i sporta, kako za pozorište, tako i za publiku, jer će, kako kaže, nesumnjivo privući i novu gledalačku publiku.

Pisac i dramaturg Benjamin Hasić istakao je da predstava nije samo historija jednog kluba, već i historija grada Sarajeva: „Kako pratimo razvoj fudbalskog kluba Željezničar, istovremeno pratimo i urbanizaciju Sarajeva. Ovo nije samo priča o fudbalu, već o konceptu ljubavi prema nečemu neuhvatljivom. Proteklih sto godina Sarajeva ispričano je iz perspektive jednog kluba koji je strasno voljen u ovom gradu. Teško je riječima objasniti koliko je ovaj materijal potentan za teatar – jer prikazujemo ono što se ne može izgovoriti. Predstava pokušava razbiti predrasude o navijačima.“

Reditelj i glumac Jasenko Pašić dodao je: „Sve što se dešavalo Sarajevu u posljednjih sto godina, dešavalo se i klubu Željezničar. Kada je grad bio gašen – gašen je i klub, kada se grad obnavljao – obnavljao se i klub. Zanimljivo je kako su i grad i klub često bili marginalizirani – grad od velikih evropskih sila, a klub od gradskih i državnih struktura. Ipak, uspjeli su opstati zahvaljujući armiji ljudi koji ih vole. Klub je više od sporta – on je pokret, emocija, sistem vrijednosti. Odabrali smo esenciju iz mora priča. Ljubitelji kluba će ga još više zavoljeti, a oni koji nemaju odnos prema njemu – razumjet će zašto je toliko voljen.“

Glumac Davor Sabo naglasio je da je predstava afirmativna, sa visokim umjetničkim, estetskim i moralnim standardima: „Riječ je o atipičnoj temi za teatar koja povezuje dvije velike grupe gledalaca – pozorišnu i nogometnu publiku. Za ljubitelje fudbala ovo je prilika da kroz poznatu temu upoznaju pozorište, dok će redovni posjetioci teatra imati priliku da vide nešto drugačije. Važno nam je da predstava bude razumljiva i pristupačna svima – bilo da su u Sarajevu, Londonu ili Berlinu. Ovo nije navijačka predstava – bez rivaliteta i negativnih strasti. Ovo je priča o ljudima, borcima, revolucionarima – onima zahvaljujući kojima su opstali i grad i klub.“

Sead Pandur istakao je da ovo nije samo priča o fudbalu, već o filozofiji koja se često kosila s režimima: „Željezničar je slika našeg naroda, naše historije – ljudi koji nisu pripadali nijednom sistemu, već su se priključili pokretu zajedništva i slobode.“

Adnan Kreso naglasio je da predstava, iako tretira teške teme, nosi snažnu dozu romantike – o ljubavi prema nečemu neopipljivom. Kemal Rizvanović dodao je da mu je jedna od glavnih motivacija – privući mlađu publiku. Najmlađi član ansambla, Dino Hamidović, koji je godinama trenirao fudbal u Željezničaru, istakao je da mu je posebno drago što učestvuje u predstavi o svom klubu.

Kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović kazala je da se vizualni identitet predstave temelji na autentičnim dokumentima i fotografijama iz arhive kluba: „Scenografija i kostimi bukvalno nastaju u toku predstave, simbolizirajući faze građenja, raspadanja i ponovnog sklapanja – baš kao i sam klub.“

Dizajner svjetla Nedim Pejdah dodao je: „Ova priča mi je posebno bliska. Osmislili smo nešto sasvim drugačije od postojećih vizuelnih rješenja. Svjetlo prati vremenske epohe, a rasvjeta prati i napredak tehnologije kroz historiju. Za mene – ovo je ljubav.“

Premijera predstave „Za život cijeli“ planirana je za 22., 23., 24. i 25. maj u 20:00 sati u SARTR-u.