U februarskom izdanju časopisa Urban magazin, a potom i na web portalu, objavili smo intervju s književnikom Denisom Bašićem pod naslovom Piši kako jesi, u kojem nam je autor predstavio svoj roman Egoist Magnum. Nakon objavljivanja intervjua, više čitatelja obratilo nam se s pitanjem gdje i kako mogu nabaviti ovaj roman, budući da ga, nažalost, nije moguće pronaći u bosanskohercegovačkim knjižarama, premda je izuzetno zapažen u svijetu književne kritike.
Max u Zagrebu, ali ga nema u Sarajevu (2023)
O ovom romanu, književni su kritičari rekli, između ostalog, i sljedeće:
„Roman Egoist Magnum predstavlja intrigantnu i duboko filozofsku priču o životu Maxa Stirnera (1806-1856), zaboravljenog filozofa i ateiste, čije su radikalne ideje o egoizmu ostavile neizbrisiv trag u istoriji misli.
Radnja knjige je postavljena u poslednje dane Stirnerovog života, dok je on nepokretan i zarobljen u svom umu, frustriran bolešću i ovisnošću o drugima.
Bašić maestralno koristi ovu postavku da istraži teme koje su centralne Stirnerovim radovima — slobodu, egoizam i ateizam — kroz unutrašnje monologe i dijaloge protagoniste s duhovima iz prošlosti. Dok Stirner leži i čezne za smrću, njegov svet počinje senzacionalno da se menja dolaskom časne sestre koja mu otkriva svoje najdublje grehe. Ovaj neočekivani obrt donosi novu dinamiku u njegovu svakodnevicu, ubrizgavajući elemente misterije i introspekcije u narativ.
Denis Bašić istražuje složenu psihologiju svog junaka kroz detaljno i pažljivo osmišljen jezik, sklapajući slojeve Stirnerove misli i emotivnih stanja. Priča se bavi i širim filozofskim pitanjima, kao što su značaj i uticaj individualnih delovanja na kolektivnu svest, što čini “Egoist Magnum” izuzetno relevantnim i u savremenom kontekstu.
Knjiga je, kako stoji u opisu, bila prepoznata od strane kritike, našavši se u širem i užem izboru za prestižne nagrade, što govori o njenom kvalitetu i važnosti. „Egoist Magnum“ nije samo biografska fikcija; to je delo koje razmatra večne dileme o smislu postojanja i etičkim granicama lične slobode.
Bašićeva sposobnost da oživi jednog od najkontroverznijih mislilaca 19. veka i da u isto vreme postavi pitanja koja rezoniraju i danas, čini ovu knjigu fascinantnim čitanjem za sve zainteresovane za filozofiju, istoriju i kompleksnost ljudske prirode.“
Korisna Knjiga
Gostovanje u emisiji RTS-a “Čas anatomije” koju vodi Marija Nenezić
„U pitanju je rijedak tekst, koji se ne vrti oko „osobnih iskustava pisca“ i manje-više lokalnih, bolje reći balkanskih, tema, već koji ide posve drugačijim putem — istražujući život jednog europskog filozofa (nihilizma) otkrivajući nam tamnu stranu ljudske potrage za slobodom! Autor izvrsno kombinira fikciju i filozofiju (stvarnu osobnu povijest filozofa — i sudbinu junaka svog romana), pri čemu osim spisateljskom talentu, svjedočimo njegovom izvrsnom poznavanju europskog filozofskog nasljeđa…
Nigdje u knjizi pisac ne zagovara, ne opravdava, niti napada bilo koji, bilo čiji stav. Odlučio je samo ispričati priču obogaćenu vlastitim spoznajama i istraživanjem te je tako produbio temu. Izvorno polazište Maxova lutanja, zajedničko gotovo svim filozofskim, literarnim i umjetničkim pravcima njegova doba — koje je s jedne strane … izrodilo i komunizam, i fašizam, i anarhizam, pa egzistencijalizam… u filozofiji, kao što je s druge dalo vrhunske mislioce i niz značajnih umjetničkih pravaca — jest potraga za slobodom. Bezuspješna je to potraga, kako pokazuje i ovaj iznimno dotjeran roman, koji doslovno odr(a)žava izvedbenu i stvarnu napetost između života potrošenog u sebičnosti, nihilizmu i ništavilu, te smrti kojom je knjiga ispunjena kao atmosferom vječnoga duha vremena.“
Šura Dumanić
„Ovaj roman je, bar za mene, napisan u jednoj jako dobroj tradiciji romana ideje, vrlo brižljivo, stilski precizno i vrlo prezentno. Ovo nije romansirana biografija. Ovo je jedan prilično bitan iskorak s obzirom da živimo u vreme kada autofikcija i pisanje o sebi i vlastitom životu prevladava, što naravno nije ništa loše, čak je možda i dobro došlo. Denisov roman ilustruje onu staru istinu da nekad od toga o čemu pišemo je važnije kako pišemo…
Denis Bašić je napisao roman o Maksu Štirneru, ali ne samo o Maksu Štirneru, jer je postupak koji je primenio duboko književni i daleko je od biografije. To je roman, moglo bi se reći, koji govori o čoveku koji je živeo s početka 19. veka, a i o čoveku koji je u svima nama danas“
Marija Nenezić
„Iz fiksnih ideja nastaju zločini.“ – Max Stirner, Jedini i njegovo vlasništvo
„Bašićev roman mešanog je žanra: u njemu se prepliću filozofske rasprave Štirnera sa zamišljenim noćnim posetiocima (ali i čitaocem), golicave scene, koje kao da su netom iskočile iz “Dekamerona”, istorijske anegdote o poznatim ljudima ili nastanku njihovih dela, potresni prizori iz duševne bolnice, kritika crkve, hiperrealistički opisi bede sredinom 19. veka… Romanom nakratko šetaju Hegel, Robert i Klara Šuman, Feliks Mendelson, Hans Kristijan Andersen i njegova “Mala sirena”, kao omaž Andersenovoj nesrećnoj ljubavi prema prijatelju Edvardu Kolinu. Štirner se druži i sa Karl-Marijom Kertbenjijem, autorom termina “homoseksualnost”, 1869. (u anonimno objavljenom pamfletu upućenom protiv pruskog zakona o sodomiji). Tu je i druga Štirnerova žena, Mari Denhart, bogata igračica bilijara, prekaljeni pivopija i strastan pušač cigara, koja je barabar sa mužem posećivala bordele i svojim ponašanjem šokirala onovremeni Berlin, verovatno jednako koliko i Štirner radikalnim idejama.
Svi ovi ljudi zapravo su samo statisti, zanimljiva kulisa, a u centru, osvetljena reflektorima, jesu pitanja koja Bašić postavlja čitaocu, vadeći Štirnera iz zaborava. Jesmo li mi suštinski dobri ili sve radimo iz nekog egoističnog interesa? Makar taj interes bio samo prosta činjenica da se osećamo dobro zato što smo dobri. Naravno, tu su i pitanja slobode, uključujući i seksualnu, kao i granice slobodne volje.
Sagledati Štirnerove teze za mene je naročito važno danas, kada nam se sa svih medijskih oltara i socijalnih mreža propoveda individualnost i nešto što jednom neko nazva “terorom sreće” — imperativ da se bude srećan, pa shodno tome, tretiranje svakog, pa i najmanjeg iskakanja, kao bolest.
Bašić, doslovno rečeno, ogoljuje pozadinu Štirnerovih ideja i sve te scene vezane za majku izuzetno su upečatljive i potresne. Ujedno, kroz njihov opis dobijamo odličnu sliku kako su nekada lečene psihičke bolesti i koliko je nauka o ljudskoj psihi i duši lutala, nanoseći ubogim nesrećnicima nemerljivu štetu, trajno ludilo, a neretko i smrt.“
Vojislava Crnjanski Spasojević
„Ko svoj život mora provesti životareći, taj ne može u životu uživati, a onaj ko svoj život tek traži, on života i nema, pa ni on ne može u njemu uživati – obojica su siromašni, ali [sveštenici im govore:] ‘blago siromasima’.” – Max Stirner, Jedini i njegovo vlasništvo
Roman je izašao 2023. u izdanju izdavačke kuće „Rende“ iz Beograda. Prvo poglavlje knjige možete pročitati ovdje, a za ljubitelje audio knjiga, evo i uzorka audio verzije romana. Većina dolenavedenih online knjižara dostavlja knjige i u Bosnu i Hercegovinu.
- U Srbiji roman Egoist Magnum dostupan je u brojnim knjižarama širom zemlje, osobito u Beogradu, a možete ga poručiti i kod sljedećih online knjižara: Korisna knjiga, Beopolis, Bulevarbooks, Vulkan, Delfi i Dereta.
- U Hrvatskoj knjigu možete nabaviti u Zagrebu u Knjižari Dominović ili preko njihovog online portala.
- U Crnoj Gori preko websitea knjižare Mamut.
- U Sjevernoj Americi roman je dostupan preko Knjižare South East Europe Books / Serbica Books.
„Ponašanje države je nasilje i ona svoje nasilje zove ‘pravom’, a nasilje pojedinca zove ‘zločinom’.” – Max Stirner, Jedini i njegovo vlasništvo
