Razgovarala: Mirsada Emrić
Foto: Sanela Zukić

Kada se u javnom prostoru otvori pitanje od sistemskog značaja, pogled gledatelja i čitatelja nerijetko se okreće prema Emeli Burdžović. Ona odavno nije samo lice i glas s televizijskog ekrana, ona je postala sinonim za novinarstvo koje ne pristaje na kompromise. Njen rad, prepoznatljiv po autoritetu, temelji se na dubokom razumijevanju tema o kojima govori.

I dok mnogi u novinarstvu biraju liniju manjeg otpora, Emela Burdžović svoj profesionalni put gradi hrabro i otvoreno, progovara o temama koje su često neugodne, ali neophodne za boljitak bh. društva. U razgovoru s Emelom otkrivamo šta se krije iza naslova njenog novog projekta „Da smo načisto“.

Emela, početkom juna pokrenut je serijal pod nazivom „Da smo načisto“. Možete li nam otkriti, o kakvom je konceptu riječ i šta je ono što ga izdvaja od svega što smo do sada imali priliku gledati?

„Da smo načisto“ nije tek običan serijal, ovo je jedan poseban koncept. Radi se o istraživačkom poduhvatu koji smo posvetili alarmantnom, ali vrlo zanemarenom problemu u našoj zemlji: upravljanju otpadom. Šest epizoda koncipirano je kao edukativno-informativni vodič koji gledatelje vodi na put smeća od kuće do deponija, ili bolje rečeno ekoloških bombi, ali i do evropskih standarda i rješenja.

Naš cilj nije samo ukazati na problem, već izvršiti njegovu potpunu dekonstrukciju. Istražili smo kako se otpad, koji danas u Bosni i Hercegovini predstavlja istinsku prijetnju i za ljude i za okoliš, može i mora pretvoriti u resurs. Potpuno transparentno, na osnovu stvarnih, naučnih činjenica i uticaja na svakodnevni život, željeli smo javnosti ponuditi ono što joj u moru polovičnih informacija nedostaje: jasnu, argumentovanu i vizuelno atraktivnu sliku procesa koji oblikuju našu budućnost.

„Da smo načisto“’ znači da konačno moramo prestati s improvizacijama i početi primjenjivati konkretna, održiva i isplativa rješenja. Vrijeme je da prestanemo biti taoci neznanja i neodgovornosti; vrijeme je da budemo načisto sa sistemom koji mora raditi za nas, a ne protiv nas.

Šta je Vama lično bila glavna motivacija da se upustite u ovaj projekat?

Priznajem, ovo je i za mene bio veliki iskorak i izazov u odnosu na moje dosadašnje novinarske angažmane. Moj glavni motiv je bio jednostavan, ali i ličan: kao građanka ove zemlje umorila sam se od pasivnog posmatranja uništavanja našeg okoliša. Svi se žalimo na silno smeće, deponije, na zagađen zrak i prirodu koju zatrpavamo, a onda se vratimo svojim rutinama kao da se to nas uopšte ne tiče.

Serijal „Da smo načisto“ mi je pružio priliku da izađem iz studija i da novinarstvo pretvorim u alat koji direktno utiče na kvalitet naših života. Nije mi bio cilj da samo konstatujem da je stanje katastrofalno, jer to svi znamo. Htjela sam razumjeti zašto smo mi, kao društvo, zarobljeni u tom krugu neodgovornosti i površnosti, dok evropski primjeri pokazuju da otpad može postati resurs i donijeti profit.

Kada sam vidjela razmjere ovog problema, ali i rješenja koja nam promiču, odlučila sam da to moramo ispričati na način koji će ljude natjerati da prestanu biti ravnodušni i da hitno mijenjamo svijesti o zbrinjavanju otpada.

Koji je osnovni cilj serijala „Da smo načisto” i šta želite postići kod gledatelja?

Krajnji cilj je edukacija, motivacija i podsticanje na promjenu navika. Želimo da građanke i građani shvate da pritisak na deponije možemo smanjiti upravo mi, a prvi korak je pravilno razdvajanje otpada. „Da smo načisto“ nije samo još jedna ekološka priča, slušamo ih mnogo, ovo je praktični primjer za održivu budućnost BiH, šta i kako moramo raditi. Između ostalog, namjera nam je da pokažemo kako otpad može postati prilika za razvoj cirkularne ekonomije, umjesto da bude stalna prijetnja po naše zdravlje i okoliš. A upravo smo to doživjeli na primjeru deponije Uborak u Mostaru.

U serijalu se bavite i istraživačkim aspektom rada komunalnih službi. S kakvim ste se izazovima susretali na terenu?

Kroz dinamičan i istraživački pristup prikazujemo realnu sliku s kojom se komunalne službe susreću na terenu. Često zaboravljamo da iza svakog kontejnera stoji sistem koji je pod ogromnim pritiskom. Razdvajanje otpada, reciklaža i adekvatna obrada su osnovni elementi koje kao društvo moramo uvesti i unaprijediti. U serijalu donosimo priče koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i koje nas tjeraju da preispitamo vlastiti odnos prema okolišu i svom zdravlju.

S obzirom na to da je serijal edukativnog karaktera, kakve reakcije očekujete od javnosti?

Prva i druga epizoda su već izazvale veliku pažnju, što nam govori da su ljudi svjesni problema i da traže odgovore. Naš serijal mapira put ka modernom, evropskom upravljanju otpadom u našoj zemlji. Vrijeme je da sačuvamo naš okoliš za nas, ali i za generacije koje dolaze. Pozivam sve da prate naš zvanični YouTube kanal DA SMO NAČISTO gdje svakih 15 dana objavljujemo jednu edukativnu priču, kako bismo zajedno postali načisto s pitanjima koja se tiču svih nas i konačno se suočili s istinom.