Riječi Alekse Šantića, i nakon jednog stoljeća od nastanka, još uvijek imaju sposobnost da pronađu put do novih generacija. Danas, digitalni prostor, muzika i novi načini interpretacije mogu oživjeti kulturnu i književnu baštinu i približiti je mlađim naraštajima.
Iz ljubavi prema književnosti, muzici i savremenim tehnologijama nastao je STRIGOI Studio, autorski projekat Damira Mrkaljevića, idejnog tvorca zvuka koji starim stihovima pokušava dati novi život.
Na njegovom Instagram profilu Šantićeva poezija dobija drugačije muzičko ruho, a poznati i manje poznati tekstovi ulaze u prostor savremenog slušanja. U toj interpretaciji susreću se sevdah, vojvođanska šansona, digitalna produkcija i umjetna inteligencija, ali iza svega stoji mnogo šira ideja: napraviti svojevrsni globalni arhiv kulturnog pamćenja.
„Glavni cilj projekta je uz pomoć digitalne tehnologije i umjetne inteligencije napraviti jedan globalni arhiv kulture, kolekciju starih narodnih pjesama, zaboravljenih tekstova, epskih pjesama i priča u jednom modernom muzičkom stilu“, kaže Mrkaljević.
U vremenu u kojem se kulturno pamćenje sve češće seli u digitalni prostor, STRIGOI Studio postavlja zanimljivo pitanje: možemo li uz pomoć novih tehnologija sačuvati stare priče, a da ih pritom ponovo učinimo živima?
Odgovor za sada stiže kroz muziku i publiku koja je ovaj novi zvuk prepoznala mnogo brže nego što je njegov autor možda očekivao.
Ko je Damir Mrkaljević?
Damir Mrkaljević rođen je 15. oktobra 1994. godine u Jagodini. Odrastao je između Posavine i Vojvodine, odnosno Bosne i Srbije. Kroz djetinjstvo bio je u stalnom dodiru sa zvucima sevdaha, tamburice i šansona. Po struci je informatičar, a deset godina proveo je u inostranstvu, najvećim dijelom u Beču i Minhenu.
Danas radi kao projekt menadžer u oblasti digitalnog plaćanja na njemačkom tržištu, ali iz Brčkog. Upravo spoj tehnološkog iskustva i ličnog odnosa prema muzici postao je osnova STRIGOI Studija, a Damirova priča je primjer uspješnog povratka u BiH nakon godina u inostranstvu.
„STRIGOI Studio nastao je iz želje da spojim ono što znam sa onim što volim, tačnije tehnologiju i muziku.“
Ta biografija objašnjava i specifičnost projekta: tradicionalni sadržaj ne pokušava se rekonstruirati kao muzejski predmet, nego prevesti u savremeni medijski jezik.
Vrijednost ovakvih ideja nije samo u novoj muzičkoj obradi poznatih stihova, nego i u mogućnosti da se kulturna baština ponovo učini dostupnom ljudima, našim ljudima širom svijeta.
Zašto baš Šantić?
To je pitanje koje Mrkaljević, kaže, najčešće dobija. Odgovor vidi kroz dvije ravni: književnu vrijednost Šantićevog stvaralaštva i lični odnos prema njegovom djelu.
„Ljepota i tehnika njegovog pisanja je neprevaziđena. To znaju svi koji su ga čitali, a to su znale i muzičke legende poput Himze Polovine i drugi veliki pjevači koji su u Šantićevim pjesmama pronašli inspiraciju za neke od najljepših pjesama ikada snimljenih na našim prostorima.“
Drugi razlog je, kaže, sam Šantić. U njegovom odnosu prema Mostaru, Bosni i Hercegovini i Srbiji prepoznaje vlastiti osjećaj pripadnosti različitim prostorima.
„Šantić za mene predstavlja jedinstvo i međusobnu ljubav i poštovanje koje osjećamo jedni prema drugima, u inat onima kojima to smeta.“
Upravo se u tom objašnjenju može iščitati i širi koncept projekta. Šantić ovdje nije samo pjesnik čiji se stihovi muzički obrađuju, nego i simbol jednog kulturnog prostora u kojem se granice između različitih tradicija ne moraju razumijevati kao prepreke.
Od Šantića prema široj arhivi
Publika je, međutim, ubrzo proširila prvobitnu zamisao. Zahtjevi slušalaca da se nastavi s obradama otvorili su nove pravce projekta.
Mrkaljević trenutno završava knjigu „Tragom Sevdaha“, koja bi trebala biti objavljena oko Nove godine. Knjiga će, prema njegovim riječima, donositi priče o nastanku pjesama, ljudima i likovima koji su obilježili njihovo pamćenje, ali i autorska tumačenja pjesama.
„Poseban segment bit će povezan s muzikom: stare i zaboravljene pjesme dobit će vlastite muzičke obrade dostupne putem QR kodova. Čitalac će tako moći istovremeno čitati priču o pjesmi i poslušati njenu savremenu interpretaciju. Time knjiga postaje više od klasične zbirke tekstova. Ona povezuje književni zapis, usmeno predanje, istorijsko pamćenje i savremeni digitalni format.“
STRIGOI Studio ne ostaje samo u prostoru društvenih mreža. U toku su pregovori s jednim od cijenjenih izvođača sevdaha o izvođenju ovih pjesama uživo.
Istovremeno, projekat je dobio i institucionalnu podršku. BH Telecom odlučio je sponzorirati predstojeći serijal snimanja, što predstavlja važan korak u profesionalizaciji i daljem razvoju projekta, a Damir ističe zahvalnost prema publici, ali i sponzoru koji decenijama brine o bh. kulturi.
Kao dodatni oblik podrške pokrenut je i STRIGOI Store, kroz koji publika može kupiti proizvode s motivima Šantića i sevdaha i time direktno podržati nastavak projekta.
„Ljubav i zajedništvo su korpa puna radosti koja se neće potrošiti.“
Za Damira Mrkaljevića, ovaj susret s publikom ima i jednu posebnu simboliku. Zadovoljstvo mu je, kako kaže, što se STRIGOI Studio upravo kroz Urban magazin prvi put šire predstavlja javnosti. Nije riječ samo o predstavljanju jednog muzičkog projekta, već o prvom ozbiljnijem koraku jedne ideje koja tek treba da se razvija, širi i pronađe svoje mjesto među ljudima kojima su kultura, muzika i književno nasljeđe važni.
Priča STRIGOI Studija tek počinje. Nakon prvih pjesama već nastaju knjiga, nove muzičke obrade, vizuelni sadržaji i arhiva koja bi vremenom mogla obuhvatiti mnogo širi prostor od Šantićeve poezije.
„Ako je cilj sačuvati ono što polako nestaje iz kolektivnog sjećanja, onda je možda jednako važno pronaći način da ta baština ponovo postane dio svakodnevnog života“, zaključio je Mrkaljević pri kraju ovog inspirativnog susreta i razgovora za Urban magazin.
