Šesto izdanje festivala queer umjetnosti i aktivizma Kvirhana, koje se održava pod sloganom „Uprkos svemu“, i ove godine kroz umjetnički i diskurzivni program otvara prostor za promišljanje otpora, zajedništva i solidarnosti unutar LGBTIQ+ zajednice, ali i šire društvene stvarnosti. Festival se razvija kao platforma koja ne nudi samo kulturne sadržaje, već i prostor susreta, dijaloga i razmjene iskustava, u kojem se preispituju savremeni društveni izazovi i načini na koje zajednice odgovaraju na njih.
Kroz različite formate – od izložbi i performansa do razgovora i predavanja – Kvirhana nastoji obuhvatiti višeslojna značenja otpora, naglašavajući njegovu prisutnost kako u javnom i političkom djelovanju, tako i u svakodnevnim praksama brige, podrške i zajedničkog opstanka. U tom kontekstu, festival se pozicionira kao važan kulturni prostor koji spaja umjetnost i aktivizam te otvara mogućnost za stvaranje inkluzivnijeg i sigurnijeg društvenog okruženja.
Povodom ovogodišnjeg izdanja Kvirhane za Urban magazin razgovarali smo s Aminom Imamović, organizatoricom festivala i koordinatoricom programa u Sarajevskom otvorenom centru, o konceptu festivala, temama koje ga oblikuju i značaju kulturnog i društvenog angažmana.
Ovogodišnja Kvirhana održava se pod sloganom „Uprkos svemu“. Šta ta poruka znači za vas lično, ali i za festival u cjelini?
„Uprkos svemu“ za mene govori o istrajnosti zajednice koja nastavlja stvarati, voljeti, graditi odnose i zauzimati prostor bez obzira na prepreke s kojima se suočava. To je poruka koja prepoznaje izazove, ali ih ne stavlja u centar priče. U centru su ljudi, zajednica i naša sposobnost da se okupljamo, stvaramo i zamišljamo bolje i pravednije društvo.
Tema ovogodišnjeg izdanja je otpor i borba. Na koji način ste je nastojali predstaviti kroz umjetnički i diskurzivni program?
Temu smo nastojali predstaviti široko, jer otpor ne postoji samo u protestu ili političkom djelovanju. Kroz umjetnički program govorimo o iskustvima, emocijama, identitetima i zajednici, dok kroz razgovore i predavanja otvaramo pitanja historije pokreta, savremenih izazova i strategija za budućnost. Željeli smo pokazati da otpor može biti i glasno zauzimanje prostora, ali i svakodnevno preživljavanje, briga i međusobna podrška.
Zašto je važno govoriti upravo o tim oblicima otpora?
Zato što su to oblici otpora koji se dešavaju svakodnevno i često prolaze neprimijećeno. Prijateljstvo, solidarnost, briga za sebe i druge, stvaranje zajednice i sigurnih prostora nisu sporedne stvari, nego temelji na kojima zajednica opstaje. Važno je da ih prepoznamo i vrednujemo kao politički i društveno značajne prakse.
Koliko je danas važno stvarati takve prostore u Bosni i Hercegovini?
Izuzetno je važno. Sigurni i afirmativni prostori nisu samo mjesta okupljanja nego i mjesta podrške, povezivanja i osnaživanja. Oni su važan dio aktivističkog pokreta, ali i način da održimo zajednicu, nadu i osjećaj pripadnosti. Takvi prostori pokazuju da nismo sami i da je moguće graditi odnose zasnovane na prihvatanju i solidarnosti.
Koliko su susret i dijalog važni za rušenje predrasuda i bolje međusobno razumijevanje?
Lični susreti često imaju veći uticaj od bilo koje kampanje ili statistike. Mnoge predrasude nastaju iz nepoznavanja i distance. Kvirhana pruža priliku ljudima da kroz umjetnost, razgovor i zajedničko iskustvo upoznaju različite priče i perspektive. Upravo takvi susreti stvaraju prostor za razumijevanje i empatiju.
Na koji način program reflektuje povezanost prošlih iskustava, savremenih izazova i budućih perspektiva?
Program okuplja različite generacije, iskustva i perspektive. Kroz razgovore se prisjećamo historije pokreta i iskustava koja su oblikovala zajednicu, istovremeno razgovaramo o izazovima s kojima se danas suočavamo, ali i o tome kakvu budućnost želimo graditi. Upravo ta povezanost prošlosti, sadašnjosti i budućnosti čini jednu od okosnica ovogodišnjeg festivala.
Amina Imamović
Kako umjetnost doprinosi razgovoru o identitetu, slobodi i društvenim promjenama?
Teško je govoriti o identitetu bez kulture i umjetnosti. Umjetnost nam omogućava da izrazimo iskustva koja ponekad nije moguće prenijeti kroz politički ili akademski jezik. Ona otvara prostor za emociju, imaginaciju i dijalog te nam pomaže da drugačije promišljamo društvo i odnose koje gradimo.
Koliko je izazovno osmisliti program koji će istovremeno biti angažovan, edukativan i pristupačan široj publici?
Izazovno jeste, ali istovremeno i inspirativno. Kvir kultura i umjetnost nude ogromno bogatstvo tema, formata i perspektiva. Najveći izazov često nije pronaći sadržaj, nego odabrati šta uvrstiti u program u okviru dostupnih resursa i vremena.
Šta publika može očekivati od šestog izdanja Kvirhane i postoje li programi kojima se posebno radujete?
Publika može očekivati raznovrstan program koji uključuje umjetničke sadržaje, razgovore, predavanja i prilike za druženje. Posebno me raduju događaji koji okupljaju različite ljude i otvaraju prostor za razmjenu iskustava, jer upravo tada festival najviše pokazuje svoju snagu kao prostor zajednice.
Koliko je važno dokumentovati i čuvati takve priče kroz umjetnost i kulturu?
Vrlo je važno jer bez dokumentovanja mnoge priče ostaju nevidljive. Umjetnost i kultura omogućavaju da sačuvamo sjećanja, iskustva i borbe koje su oblikovale zajednicu, ali i da ih prenesemo novim generacijama.
Kakvu ulogu danas imaju kulturni događaji poput Kvirhane u oblikovanju inkluzivnijeg društvenog prostora?
Oni stvaraju prilike za susret, dijalog i vidljivost. Kultura ima moć da poveže ljude koji se inače možda nikada ne bi sreli i da otvori teme o kojima se rijetko razgovara. Zato kulturni događaji mogu biti važan pokretač društvenih promjena.
Kako vidite daljnji razvoj Kvirhane?
Voljela bih da Kvirhana nastavi rasti kao prostor umjetnosti, zajednice i kritičkog promišljanja društva. Također bih voljela vidjeti još veću regionalnu saradnju, veći broj umjetnika_ca i širenje programa na nove publike.
Amina Imamović
