Razgovarala: Elma Hodžić
Foto: Adi Glavinić
BLUZZE se pojavljuju kao rezultat susreta dva izražajna polja — poezije i muzike — u prostoru koji više podsjeća na umjetničku praksu nego na klasični format benda. Njihov rad se ne može čitati isključivo kroz žanrovske odrednice, već prije kao proces u kojem tekst funkcioniše kao nosilac značenja, a zvuk kao njegov interpretativni okvir. Ono što je započelo kao istraživanje performativnog potencijala riječi i glasa, vremenom se artikulisalo u jasno profilisan autorski izraz i kolektivnu odluku da se ta praksa razvija kontinuirano i odgovorno.
U ovom razgovoru BLUZZE govore o momentima koji su označili prelazak iz eksperimenta u dugoročni muzički projekt, kao i o važnosti mentorstva, kolektivnog rada i konteksta u kojem danas djeluju. Intervju otvara pitanja identiteta, autentičnosti i pozicije autorskih bendova na savremenoj muzičkoj sceni, ali i donosi uvid u planove koji BLUZZE sve jasnije pomjeraju ka polju interdisciplinarnog izraza. Upoznajte Saru Ristić i Nejlu Bihorac – BLUZZE!
Nejla Bihorac i Sara Ristić
BLUZZE nastaju iz muzičko-poetskih nastupa. Kako je taj spoj poezije i muzike oblikovao vaš zvuk? Sjećate li se trenutka kada ste shvatile da ovo više nije samo eksperiment, nego bend koji želite ozbiljno graditi? Otkrijte nam tajnu nastanka genijalnog naziva: BLUZZE?
Spoj muzike i poezije oblikovao je naš pristup pisanju pjesama, jer akcenat stavljamo na tekst, a muzika je tu da podupire njegovu ideju. Želimo da tekst i muzika djeluju u savršenoj harmoniji, i kad to uspijemo, znamo da imamo dobru pjesmu.
Naša odluka da postanemo ozbiljan bend došla je nakon jednog savršeno tajmiranog poziva. 2022. godine ugledale smo plakat za projekat Bendovi zovu 033, koji je imao za cilj obučiti novu generaciju bendova. Nakon što smo prošle prvi krug, saznale smo da smo smještene u sastav sa još mnogo drugih muzičara, što je značilo da naša ideja o duo bendu malo propada. U toku rasprave o tome da li trebamo nastaviti s projektom, dobile smo poziv od Mime Zukan koja je neznajući riješila sve naše dileme. Rekla nam je da će biti naš mentor i da je prepoznala da je bolje za nas da ostanemo duo. U tom momentu bilo nam je jasno da je ovo prilika koju moramo prihvatiti.
Tajna naziva počinje u vremenu kad smo se još zvale Fiasko. S tim imenom smo se prijavile na spomenuti projekat, mada smo bile otvorene za promjenu. Naš drugi mentor Ernad Bihorac predložio je naziv Bluzze i kao takav je ostao. Htjele smo neku igru riječi, jer smo se tada još htjele baviti jazz izričajem i htjele smo da se u nazivu očituje da je to ženski bend.
Sara Ristić
Koji izvođači ili autori su vas najviše oblikovali – i da li se ti uticaji danas mijenjaju?
Od domaćih i regionalnih autora, najviše su nas oblikovali Zoster, Darko Rundek, Porto Morto, Sara Renar… a od svjetskih tu su St. Vincent, Chappell Roan, David Bowie, The Beatles i Billie Holiday. Ti uticaji se danas obogaćuju novitetima u pop kulturi koji nam zapadnu za oko.
Nejla Bihorac
U vašim pjesmama osjeti se snažan fokus na tekst. Odakle najčešće kreće pjesma – od riječi, melodije ili atmosfere? Kako izgleda vaš stvaralački proces – i koliko prostora ostavljate improvizaciji, a koliko planiranju u procesu stvaranja?
Pjesma kreće od onoga što prvo dođe, nekad je to melodija, nekad stih, nekad spoj tri akorda koji savršeno igraju. Odatle razvijamo muzičku priču, oslanjamo se na ono što nas u tom momentu najviše inspiriše. A na osnovu toga gradimo strukturu i kontekst koji tim početnim detaljima daju smisao i emociju. U svemu je potreban dobar balans, tako da ostavljamo prostora i za improvizaciju i za malo detaljnije planiranje.
Nejla Bihorac i Sara Ristić
BLUZZE su danas proširene na ritam sekciju. Kako su Bakir i Azra uticali na vaš zvuk i energiju?
Bakir i Azra dali su nam lepezu novih mogućnosti, dali su nam sve što kao duo bend nismo mogle imati. Obogatili su naš zvuk i dali mu jednu lijepu dubinu. A svemu tome doprinosi i naš užitak u zajedničkom radu. I dalje istražujemo koje su to sve mogućnosti našeg novog zvuka, radimo na novim aranžmanima i usput mnogo toga učimo.
Sara Ristić
Kako vidite sarajevsku (i regionalnu) muzičku scenu danas, posebno za autorske bendove?
U regiji autorski bendovi imaju mnogo više prilika i podrške, imaju prostor gdje se mogu eksponirati i izdavačke kuće koje su voljne podržavati alternativni muzički izričaj. U Sarajevu je ta priča malo siromašnija. Postoji određeni prag dostignuća koji se ovdje mogu postići, i onda vam nestane vrata na koja možete kucati. Jednostavno je izazovnije i potrebno je mnogo više ličnog ulaganja da bi jedna muzička priča došla do publike i našla svoje mjesto na sceni. A scena za nastup u Sarajevu je također vrlo malo.
Nejla Bihorac
Da li osjećate pritisak da se prilagođavate tržištu ili vam je važnije ostati vjerne svom izrazu?
Ne osjećamo pritisak, čak osjećamo olakšanje zbog toga što muzika koju mi želimo praviti i dalje pripada žanru pop muzike, i kao takva znamo da može doći do dobrog dijela publike. To ne znači da mi sebi u budućnosti nećemo dopustiti kreativnu slobodu u istraživanju alternativnih žanrova. Naš pritisak nije na prilagođavanju, već na tome da ostanemo vjerne sebi i svom izrazu. Žanr je samo pakovanje koje ima za cilj prenijeti poruku pjesme na najbolji način. Nastojimo da naša muzika rezonira s onima koji se osjećaju usamljeno, zato biramo biti iskrene, jer što su naše priče ličnije i konkretnije, to su one ustvari univerzalnije.
Nejla Bihorac i Sara Ristić
