Godina 2025. u Buybooku je protekla u znaku snažnih autorskih glasova koji su, svaki na svoj način, oblikovali književni i javni prostor Bosne i Hercegovine i regije.
Od romana, dnevnika, poezije, pa do publicistike, ovih deset autora i autorica potvrdili su zašto njihova djela nadilaze trenutak i ostaju relevantna u vremenu važnih preispitivanja. Njihove knjige i osvojene nagrade obilježile su 2025. godinu, potvrđujući Buybook kao važan izdavački prostor.
Semezdin Mehmedinović
Nakon knjiga „Me’med, crvena bandana i pahuljica“ i „Ovo vrijeme sada“, Semezdin Mehmedinović obradovao je čitaoce novim naslovom, „Mali roman o tišini“, knjigom koja je u izuzetno kratkom roku zauzela sam vrh top-liste najprodavanijih Buybookovih izdanja u 2025. godini. Semezdin Mehmedinović jedan je od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih pisaca, dobitnik niza važnih književnih nagrada, a knjige su mu prevođena na brojne svjetske jezike.
„Mali roman o tišini je jedna od onih knjiga koje se čitaocima, kad god ih uzmu u ruke, otvaraju na drugačiji način i govore o onome što im je u tom momentu potrebno.“ – Selvedin Avdić za Žurnal
Adisa Bašić
„Knjiga o Almiru“ prati sudbinu Almira Smajića, mladog oficira JNA poginulog u Vukovaru 1991. godine, čija se priča nakon više od trideset godina šutnje počinje rasplitati kada pripovjedačica, supruga njegovog brata, odluči da iz dokumenata, predmeta i sjećanja napiše roman. Riječ je o snažnom dokumentarnom romanu o Bijeljini, Bosni, ratu i poratnom životu, ali i o ljubavi, traumi i iscjeljenju koje dolazi s izgovorenom istinom.
„Knjiga o Almiru“ bila je u finalu Nagrade „Meša Selimović“, jedne od najprestižnijih regionalnih književnih nagrada.
Bekim Sejranović
„Chinook“ je nedovršeni roman Bekima Sejranovića u kojem se, kroz prepoznatljive motive njegovog opusa, istražuju nomadizam, potraga za slobodom i pitanje identiteta. Priča s autobiografskim elementima o piscu koji se bori s ovisnošću prepliće se s vestern pričom o junaku Žutokosom. Iako nedovršen, roman zajedno s pričama „Miss Misery na otoku Susku“ i „Sto trideset sati bez sna“ zaokružuje Sejranovićev književni svijet i služi kao svojevrsni epilog njegovog stvaralaštva.
„Način na koji čitatelji vole Bekima govori o potrebi današnjih ljudi da osjete strastvenost, iskrenu žudnju za nesputanim životom, slobodom.“ – Marko Tomaš
Senad Avdić
Senad Avdić jedan je od najpoznatijih i najutjecajnijih bosanskohercegovačkih novinara, koji je tokom karijere sarađivao s nizom medija u BiH i regionu. Od 1991. bio je glavni i odgovorni urednik magazina Slobodna Bosna. Dobitnik je važnih novinarskih priznanja, među kojima i nagrade „Nikola Guzijan“, a njegova legendarna kolumna „Noćas spaljujemo iluzije“ decenijama je bila jedno od najčitanijih sedmičnih štiva u BiH.
„Gole godine“ su, prije svega, uzbudljiv politički dokumentarni triler. Autorovim riječima iz uvodnog poglavlja, u knjizi je okupljeno njegovo iskustvo „intenzivno, stresno i bolno sticano tokom dvije godine (1987–1988) u kojem se raspao čitav jedan svijet u kojem sam živio i u kojem je živjelo dvadesetak miliona stanovnika zemlje u kojoj smo do tada funkcionisali kako-tako podnošljivo i koliko-toliko skladno i beskonfliktno“.
„U ovoj knjizi, osim što ispisuje prve korake tragedije ovih prostora, Senad Avdić ispisuje i općeporažavajuću činjenicu moralnog sunovrata – da ni u novinarstvu, a ni u životu, nažalost, ništa i ne mora biti časno i dostojanstveno.“ – Šejla Džindo
Jasmin Agić
Roman „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“ Jasmina Agića govori o suočavanju jedne generacije s traumama historije, kroz književnost kao prostor ličnog i porodičnog razračunavanja. Pripovjedač, u ulozi svojevrsnog istražioca, prolazi kroz labirinte porodične prošlosti, pokušavajući razlučiti činjenice od legendi. Središnja figura romana je djed Sulejmen, čiji odnos prema Titu oscilira između stvarnog revolucionarnog iskustva i mitske fantazije, posebno nakon raspada sistema kojem je pripadao. Kako naglašava Senadin Musabegović, sudbina ovog lika, iako često obojena humorom, odražava duboku dramu bosanskog čovjeka zarobljenog u poslijeratnoj tranziciji. Roman istovremeno razotkriva mehanizme političke i ideološke mitomanije i pokazuje kako intimni svijet porodice ostaje u trajnom sukobu s velikim historijskim narativima. Na taj način, knjiga postaje priča o pamćenju, gubitku i potrazi za istinom u razrušenom društvenom pejzažu.
Jasmin Agić bosanskohercegovački je prozaist, esejist, književni i filmski kritičar. Autor je četiri knjige umjetničke proze, te dvije knjige eseja. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačkog P.E.N. centra. Roman „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“ trenutno je u finalu književne nagrade „Fric“ koja se dodjeljuje godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku.
Faruk Šehić
„Zelenac“ je nefikcijska proza predstavljena u formi dnevnika i bavi se suočavanjem s traumom gubitka oca i bivše djevojke/prijateljice. Ispisana je autorovim prepoznatljivim stilom, ali s velikom razlikom u odnosu na ono prethodno napisano. Borba za sjećanje, za upotpunjavanje nečije nestale istorije ličnog života ultimativni je cilj „Zelenca“, bez obzira koliko je to utopijski posao. U današnjem svijetu, „pozitivne utopije“ nam nikad nisu bile potrebnije. „Zelenac“ je baš to sa svom svojom melanholijom, ljepotom, vitalnošću i tugom.
Faruk Šehić dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačanije Nagrada „Meša Selimović“ i nagrada EUPL 2013. (European Prize for Literature) za „Knjigu o Uni“, te nagrada XXXI Premio Letterario Camaiore – Francesco Belluomini (Premio Internazionale) za izbor poezije „Ritorno alla natura“. Knjige su mu prevedene na više od petnaest jezika i objavljene u više od dvadeset zemalja.
„Umijeće ove knjige je tišina, odmjerenost, njena suptilnost, ranjivost i snaga istovremeno.“ – Faruk Šehić za book-by-book
Darko Cvijetić
Darko Cvijetić, redatelj, dramaturg, glumac i pisac, ove godine čitaoce je obradovao knjigom „Bilješkarica“, dnevničkim autobiografskim zapisom u kojem koristi poetske dionice, skice, eseje, kratke refleksije. Cvijetić je dobitnik niza značajnih književnih nagrada među kojima se izdvajaju „Meša Selimović“, „Kočićevo pero“, „Fric“, te „Angelus“, nagrada koja mu je dodijeljena u 2025. i to za poljski prevod romana „Schindlerov lift“ koji je uz „Što na podu spavaš“ smješten i na pozorišne daske, i to u režiji Kokana Mladenovića.
„Jer kad biste zapisivali sve svoje misli, imali biste roman. A ovako, komadajući te misli, zapravo dobivate male bilješkice, a onda se meni učinilo jako zgodnom ta riječ – ‘bilješkarica’. Volim se igrati jezikom i volim u jeziku te takozvane kovanice. Volim ih nanjušiti, volim ih dubiti poslije toga.“ – Darko Cvijetić
Senka Marić
„Ljudi“ je najnovija knjiga Senke Marić, napisana u formi dnevnika i kao i „Zelenac“ Faruka Šehića i „Bilješkarica“ Darka Cvijetića objavljena u ediciji Dnevnik koju uređuje Semezdin Mehmedinović. Senka Marić publici je poznata po romanima „Kintsugi tijela“ i „Gravitacije“, a dobitnica je nagrada „Meša Selimović“ i „Zija Dizdarević“. „Kintsugi tijela“, na engleski preveden kao „Body Kintsugi“, postao je prvi bosanskohercegovački dobitnik PEN Translates Award (2021), prestižne internacionalne nagrade za prevođenje.
Kako ističe Faruk Šehić, urednik knjige, „Ljudi“ su pisani u groznici života tokom boravka na književnoj rezidenciji i programu za pisanje u Iowi, u formi pisma sinu, koji je i zamišljeni, idealni čitalac. U tekstu je snažno prisutan i Mostar, grad iz kojeg autorica po sjećanju započinje svoj dnevnik. Kratke, zgusnute rečenice nose u sebi oštrinu i nježnost, oporost i ranjivost, bilježeći stalne životne uspone i padove. „Ljudi“ su svojevrsna bilješke iz budućnosti u odnosu na roman „Kintsugi tijela“, ali i samostalna knjiga, herbarijumu svakodnevice i teških trenutaka, pažljivo izgrađen od riječi.
„Krećući se Iowom, Marić u dnevniku zadire u prostore u kojima su ljudi na različite načine određeni nacionalnim, klasnim i drugim kontekstualnim razlikama. U Ljudima vlada ogorčenost, bijes i usamljenost; u ovom dnevniku nema mjesta optimizmu, ali on ipak hrabro nosi svoju estetiku surovosti.“ – Ivana Golijanin za Oslobođenje
Predrag Finci
„Abecedarij bivšeg Sarajeva“ nova je knjiga Predrag Fincija, istaknutog filozofa, esejista i pisca, autora više od trideset knjiga čiji su radovi prevođeni i nagrađivani. U ovoj knjizi autor piše o poznatim i manje poznatim ličnostima koje su stvarale i oblikovale kulturni i umjetnički život Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali i drugih sredina. Sam izbor imena otkriva karakter knjige kao svojevrsnog kulturnog leksikona i memorije jednog grada. „Abecedarij bivšeg Sarajeva“ istovremeno je lična hronika i filozofski esej, Fincijev uvod u estetiku i promišljanje o umjetnosti, pamćenju i nestanku jednog vremena.
„Abecedarij bivšeg Sarajeva Predraga Fincija je rijetko djelo koje uspijeva spojiti ličnu bol, filozofsku refleksiju i poetsku snagu u jedinstvenu cjelinu. Kroz abecedu izgubljenog grada, Finci ne ispisuje samo epitaf Sarajevu, već i identitetu koji se prelama između sjećanja i zaborava, jezika i šutnje, prošlosti i sadašnjosti.“ – Zerina Arnaut za book-by-book
Aleksandar Hemon
„Bogolov“ je prva zbirka poezije Aleksandra Hemona. Ova knjiga prirodno se nadovezuje na njegovu proznu poetiku, donoseći snažne, intelektualno britke i emotivno precizne pjesme koje potvrđuju Hemona kao autora izuzetne širine i književne snage.
„Prije mnogo godina – prije nekoliko decenija – prvo što sam počeo da pišem je poezija. Ovo je prva objavljena zbirka, ali nije prva napisana.“ – Aleksandar Hemon za book-by-book
Edicija Sandook
U 2025. objavljena su i dva kapitalna izdanja u ediciji Sandook koju uređuje Selvedin Avdić – roman „Tale“ i polemička knjiga „Parergon“ Derviša Sušića u jednoj knjizi, te prozni zapisi „Koga će sutra voziti taksisti“ Izeta Sarajlića. „Tale“ i „Parergon“ prvi put su objavljeni 1980. godine. „Tale“ je pisan istovremeno kada i scenarij za istoimenu seriju, a „Parergon“ je nastao kao svojevrsna „bilješka uz roman o Talu“.
