Razgovarala: Elma Hodžić

Idemo u susret još jednom izdanju Evropske noći istraživača! Ovaj događaj, koji se održava istovremeno u 25 zemalja i više od 400 gradova širom Evrope, nije samo noć – to je jedinstvena prilika da se istakne ključna uloga nauke u oblikovanju naše budućnosti. Ovogodišnja Evropska noć istraživača će staviti poseban naglasak na važnost obrazovanja, inovacija i dubokog utjecaja naučnih istraživanja u našim svakodnevnim životima. Projekat provode Udruženje Balkanfilm, Institut za hidrotehniku Sarajevo – HEIS, Stratega i Europe House sa partnerima širom Bosne i Hercegovine. O važnosti ove manifestacije i njenom ovogodišnjem formatu razgovaramo sa Lejlom Čamo, projektnom koordinatoricom Evropske noći istraživača.

Možete li nam reći šta je Evropska noć istraživača i kako je nastala ova manifestacija?

“Evropska noć istraživača” nije samo događaj – to je simbol evropskog jedinstva, saradnje i posvećenosti nauci. Ovaj festival nauke ima dalekosežan cilj: da približi nauku svakodnevnom životu, potakne radoznalost i pruži mladima priliku da shvate koliko su istraživanja i inovacije ključni za budućnost svijeta. No, ovo nije samo noć 27. septembra – ovo je dugoročan projekt koji živi 365 dana u godini, kontinuirano promovišući nauku, inovacije i obrazovanje širom Evrope i Bosne i Hercegovine. Evropska unija, kroz programe poput Horizon Europe, Erasmus+ i Marie Curie Sklodowska Actions, prepoznaje koliko je vađno povezivanje nauke i obrazovanja sa zajednicom. Ovi programi ne samo da finansiraju istraživačke projekte, već i omogućavaju mladima, studentima i istraživačima iz Bosne i Hercegovine da stiču znanje i iskustvo u inostranstvu. Ono što nas posebno čini ponosnim je činjenica da ovi mladi ljudi i naučnici svoje znanje žele prenijeti nazad u BiH, gradeći budućnost svoje zemlje kroz naučne projekte i obrazovne inicijative.

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal!

Kako je organizovana Noć istraživača u Bosni i Hercegovini? Koji su ključni elementi koji čine ovu manifestaciju posebnim?

Evropska noć istraživača nije događaj samo za organizatore, već je pokret koji uključuje sve segmente društva. Od rektora i dekana univerziteta, preko učenika, studenata, volontera, pa sve do onih koji nam pomažu očistiti ulice nakon što se reflektori ugase – svi oni su ključni dio ovog festivala nauke. Nauka u Bosni i Hercegovini se ne promoviše samo kroz Evropsku noć istraživača, već i kroz mnoge organizacije civilnog društva, pojedince, startupe, univerzitete, škole i mlade tokom čitave godine koji implementiraju različite EU projekte. Oni su tihi nosioci promjena, koji vrijedno rade iza kulisa, poput djece i učitelja koji svakodnevno osvajaju medalje širom svijeta na različitim naučnim takmičenjima. Oni nisu budućnost ove zemlje i EU – oni su sadašnjost. Naši volonteri, koji neumorno rade na organizaciji svake godine, nisu samo podrška, već i budući lideri u nauci i tehnologiji. Oni su ti koji će nastaviti širiti ideju da nauka nije rezervisana za laboratorije i univerzitetske sale, već da pripada svima nama. No, ne zaboravljamo ni starije generacije, od kojih još uvijek imamo mnogo toga da naučimo. Oni su naši mentori i čuvari znanja, koji nas podsjećaju na važnost kontinuiteta u učenju i dijeljenju znanja.

Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate prilikom organizacije ovog događaja?

Svaka godina donosi svoje izazove, od logistike do angažmana zajednice, ali kroz naporan rad i predanost, uspjeli smo napraviti projekat koji se širi i razvija iz godine u godinu. Prvo smo krenuli sa nekoliko gradova, a sada smo prisutni širom zemlje. Naš cilj je da nastavimo širiti doseg, uključujući više škola, univerziteta i institucija.

Bosna i Hercegovina, iako mala zemlja, ima ogroman potencijal. Naši mladi istraživači, profesori i naučnici pokazali su da mogu ravnopravno sudjelovati u svjetskim istraživačkim projektima, ali nažalost, kao društvo često kaskamo za svijetom, kao da uvijek zaostajemo dva koraka. To je izazov koji moramo zajedno prebroditi – ne samo kroz bolji obrazovni sistem, već i kroz veću podršku istraživačima i nauci na svim nivoima.

Planovi za budućnost – kako dalje?

Gledajući naprijed, naš cilj je da nastavimo širiti “Noć istraživača” i dovedemo je u što više gradova u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da svaki grad, bez obzira na veličinu, zaslužuje priliku da bude domaćin ovog važnog događaja. Također, planiramo uvesti nove projekte, kao što su digitalne naučne platforme, koje će omogućiti pristup nauci i onima koji nisu u mogućnosti fizički prisustvovati događajima.

Digitalna transformacija

Kako vidite ulogu nauke u narednoj deceniji, posebno u kontekstu globalnih izazova poput klimatskih promjena i digitalne transformacije?

Nauka će igrati sve centralniju ulogu u rješavanju nekih od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava. S klimatskim promjenama koje prijete ekosistemima i životima, naučna istraživanja će biti ključna za razvoj održivih tehnologija, čistijih energetskih rješenja i efikasnijih načina upravljanja prirodnim resursima. Digitalna transformacija će redefinisati industrije, komunikaciju, pa čak i način na koji sprovodimo naučna istraživanja. U narednoj deceniji, vidjet ćemo veću saradnju između naučnika i tehnologa kako bi se stvorila rješenja koja će premostiti ove izazove i poboljšati kvalitet života širom svijeta.

Na koje načine možemo podstaći više mladih, posebno iz nedovoljno zastupljenih grupa, da se opredijele za karijere u STEAM oblastima?

Angažman mora početi rano. Moramo stvoriti prilike da mladi vide sebe u nauci kroz primjere s kojima se mogu poistovjetiti i iskustva koja su im dostupna. Događaji poput Evropske noći istraživača su savršeni za to – nude praktične aktivnosti koje demistifikuju nauku i pokazuju je kao zabavno, kreativno i nagrađujuće polje. Također, potrebni su nam ciljani programi za podršku, mentorstva i stipendije za nedovoljno zastupljene grupe kako bi se osiguralo da finansijske prepreke ili nedostatak uzora ne odvraćaju mlade od karijera u STEAM oblastima.

Evropska noć istraživača angažuje hiljade ljudi širom Bosne i Hercegovine. Kakav utjecaj očekujete da ovaj događaj ima na budućnost naučne scene u zemlji?

Cilj je zasaditi sjeme koje će izrasti u snažnu naučnu zajednicu. Angažovanjem učenika, nastavnika i šire javnosti, nadamo se da ćemo podstaći kulturu radoznalosti i kritičkog razmišljanja. Ovi događaji pokazuju da nauka nije nešto daleko od svakodnevnog života – ona je dio svijeta oko nas. Idealno bi bilo da ova manifestacija zapali strast kod mladih umova, što bi rezultiralo povećanjem broja učenika koji se opredjeljuju za naučne studije, više lokalnih istraživačkih projekata i većim učešćem u globalnim naučnim raspravama. Na kraju, želimo da Bosna i Hercegovina bude zemlja koja cijeni i ulaže u svoj naučni potencijal.

Humanizacija nauke

Kako balansirate prikazivanja vrhunske nauke uz to da ona bude pristupačna i zanimljiva široj javnosti, posebno mlađoj publici?

Ključ je u pričanju priča i angažmanu. Kompleksne naučne ideje mogu se razložiti na jednostavne koncepte, a da pritom ne izgube svoju suštinu. Korištenjem interaktivnih eksperimenata, prikazivanjem realnih primjera i korištenjem analogija, osiguravamo da čak i najnaprednija nauka može biti shvaćena od strane široke publike. Na primjer, umjesto da samo govorimo o kvantnim računarima, možemo pokazati kako bi oni mogli revolucionirati industrije poput zdravstva ili borbe protiv klimatskih promjena, čineći to povezanim sa životima ljudi.

Nauka često djeluje daleko ili zastrašujuće za mnoge. Koje strategije smatrate najučinkovitijima u rušenju tih barijera i približavanju nauke ljudima?

Ključ je u humanizaciji nauke. Ljudi često vide naučnike kao daleke figure koje rade u izolaciji, ali događaji poput Evropske noći istraživača pokazuju da su naučnici obični ljudi sa strastima i interesima koji su svima razumljivi. Pričanje ličnih priča, omogućavanje direktnog učestvovanja i podsticanje dijaloga između naučnika i javnosti su učinkovite strategije. Također, fokusiranje na to kako nauka direktno utiče na svakodnevni život – bilo kroz medicinu, tehnologiju ili očuvanje okoliša – čini je opipljivijom i manje apstraktnom.

Kako svijet postaje sve povezaniji, koliko je važna interdisciplinarna saradnja i kako platforme poput Horizon Europe i Erasmus+ mogu pomoći u olakšavanju ovih saradnji?

Interdisciplinarna saradnja je apsolutno ključna. Mnogi od današnjih izazova, poput pandemija, klimatskih promjena i čak društvene nejednakosti, ne mogu se riješiti samo jednim poljem. Naučnici, inženjeri, političari i društveni naučnici moraju zajedno raditi na stvaranju holističkih rješenja. Programi poput Horizon Europe i Erasmus+ su instrumentalni u olakšavanju ovih saradnji, povezujući istraživače preko granica i disciplina, osiguravajući da se stručnost dijeli i da inovacije cvjetaju u otvorenom, kooperativnom okruženju.

Spomenuli ste da mladi i starije generacije igraju ključnu ulogu u oblikovanju naučne zajednice. Kako vidite da ove dvije grupe rade zajedno kako bi stvorile trajan utjecaj?

Sinergija između mladih inovatora i starijih stručnjaka je neprocjenjiva. Mladi donose svježe perspektive, kreativnost i neustrašiv pristup eksperimentisanju, dok starije generacije nude iskustvo, mudrost i duboko razumijevanje temeljnih principa. Stvaranjem prilika za mentorstvo, gdje obje grupe mogu sarađivati, premošćujemo jaz između inovacija i tradicije, osiguravajući kontinuitet u naučnom napretku. Ne samo da trebamo osnažiti novu generaciju, već i odati priznanje doprinosima onih koji su utrali put.

Značaj praktičnog učenja

Koje lekcije iz Evropske noći istraživača mogu biti primijenjene na svakodnevno obrazovanje u školama kako bi nauka bila dinamičnija i zanimljivija tokom cijele godine?

Jedna od najvažnijih lekcija je značaj praktičnog, iskustvenog učenja. Tokom Evropske noći istraživača, učenici su ohrabreni da eksperimentišu, postavljaju pitanja i direktno se uključuju u naučne koncepte, što potiče radoznalost i dublje razumijevanje. Ako bi škole mogle integrirati više ovakvih pristupa u svoje nastavne planove – kroz laboratorijske vježbe, terenske izlete i projekte – nauka više ne bi bila samo ponavljanje činjenica, već istraživanje načina na koji svijet funkcioniše. Dovođenje pravih naučnika i naučnica u učionice i korištenje interdisciplinarnih pristupa također obogaćuje iskustvo učenja.

Bosna i Hercegovina ima mnogo toga za ponuditi u polju nauke, ali se čini da u nekim oblastima zaostajemo. Koje korake mislite da je potrebno poduzeti kako bi se ovaj jaz premostio i zemlja dovela u centar inovacija?

Investiranje u obrazovanje i istraživačku infrastrukturu je ključno. Bosna i Hercegovina ima briljantne umove i strastvene pojedince, ali im je potrebniji bolji pristup resursima i sistemima podrške. Povećanje finansiranja za naučna istraživanja, stvaranje prilika za međunarodnu saradnju i jačanje veze između akademske zajednice i industrije može stvoriti jači ekosistem za inovacije. Također, stvaranje kulture koja cijeni i prioritizuje nauku – od vlade do privatnog sektora – pomoći će u pokretanju napretka.

Kada biste mogli da razbijete jedan popularan mit ili zabludu o nauci koja koči društvo, koji bi to mit bio i zašto?

Jedna od najvećih zabluda je da je nauka samo za “genije” ili da je rezervisana za odabrane. Ova ideja stvara nepotrebne prepreke i obeshrabruje ljude da se uključe u nauku. U stvarnosti, nauka je za svakoga – radi se o radoznalosti, postavljanju pitanja i traženju odgovora. Ne morate biti genije da biste dali značajan doprinos nauci; dovoljno je da imate strast za otkrivanjem. Tako da –  pridružite nam se ove godine i zajedno s nama Istražimo um!