Razgovarala: Elma Hodžić
Dok većina medija juri za viralnošću i brojkama, Besima Svraka uporno gradi vlastiti tempo. Njen rad predstavlja rijedak primjer dosljednosti, integriteta i vizionarskog pristupa novinarstvu. Kao osnivačica i urednica portala Fashion.Beauty.Love, Besima je u proteklih trinaest godina izgradila platformu koja nadilazi granice lifestyle žanra, pretvarajući ga u prostor kulturnog dijaloga, kritičkog mišljenja i afirmacije autentičnih vrijednosti.
Ono što je započelo kao samoinicijativni pokušaj stvaranja profesionalne slobode, danas je postalo važan dokument društvenih, kulturnih i estetskih pomaka u Bosni i Hercegovini i šire. Kroz FBL, Besima kontinuirano propituje granice između mode, identiteta i kulture, insistirajući na istini, etici i hrabrosti da se misli drugačije. Njena vizija medija nije komercijalna, već kulturna – medij kao alat emancipacije i prostor u kojem se njeguje autentičnost i ljudskost.
U ovom razgovoru, Besima Svraka govori o slobodi kao osnovnom principu rada i življenja, o izazovima nezavisnog medijskog djelovanja, o ženskoj solidarnosti i kulturnoj odgovornosti u vremenu koje sve te vrijednosti stavlja na probu. Jer, kako podsjeća – iskrenost je najvrjednija valuta današnjeg medijskog svijeta.
Foto: Ervin Karamustafić
Fashion.Beauty.Love je postao gotovo sinonim za tvoj profesionalni identitet. Kada se osvrneš unazad, koja je temeljna ideja ili kulturna vizija koja te vodila pri stvaranju portala i koja i danas oblikuje njegovu misiju?
Kada sam pokretala Fashion.Beauty.Love, inicijalno je to bila prilika da stvorim vlastito zaposlenje, ali je ideja vodilja bila stvoriti prostor u kojem ljudi mogu izražavati svoj identitet i osjećati se osnaženo. Željela sam kreirati magazin sa sadržajem koji ne služi samo informiranju, već vas potiče da dalje istražujete i budete kreativni. Temeljna vizija bila je stvaranje zajednice u kojoj se šire perspektive, propituju kulturne norme i daje glas različitim iskustvima. Posebno mi je važno razbiti stereotipe koji često prate našu zemlju, jer čim pređete granicu, mnogi nas vide kroz prizmu rata, a ne kroz kreativnu scenu i pozitivne priče. Cilj je bio propitivanje i oslobađanje kulturnih i društvenih normi koje su nametnute kroz historijske, političke i medijske utjecaje, uključujući stereotipe, uniformne standarde i dominaciju određenih narativa. Tako je FBL u ovih trinaest godina postao zbirka lijepih vijesti, kulture i ljepote iz BiH, pokazujući bogatstvo i raznolikost naše zemlje i naših ljudi. I danas, ta misija ostaje srž FBL magazina, okupljamo ljude oko kvalitetnog, relevantnog i inspirativnog sadržaja, potičemo otvoreni dijalog i kritičko promišljanje, te gradimo kulturni prostor koji slavi raznolikost, autentičnost i kreativnost u svim aspektima života.
Iskrenost je najvrjednija valuta današnjeg medijskog svijeta
Koji su temeljni motivi i vrijednosti koje te inspirišu da svakodnevno stvaraš i kreiraš sadržaj?
Kroz sadržaj koji stvaram, pokušavam pokazati da vrijednost nije u glamuru, već u istini, autentičnosti i strasti s kojom ljudi rade ono što vole. Iako dosta ljudi gubi povjerenje u medije, ipak, vjerujem da mediji imaju moć oblikovati percepciju, ali i odgovornost da to rade s poštovanjem i integritetom. Zato uvijek nastojim da ono što kreiram bude iskreno, pametno i s mjerom. U svemu što radim, najvažnije mi je da zadržim ljudskost – da ne zaboravim zbog koga i zašto to radim. Jer publika osjeti iskrenost, a to je, mislim, najvrjednija valuta današnjeg medijskog svijeta.
Tvoj rad kroz FBL utječe na bh. kreativnu scenu i percepciju mode, kulture i ljepote. Koji trenutak ili projekt smatraš najvažnijim u oblikovanju tog utjecaja i zašto?
Najvažniji projekt trenutno je pisanje monografije o bh. modnoj sceni, koja je još u nastajanju. To će biti prvi i jedini sveobuhvatni dokument te vrste u BiH. Obuhvatit će 35 godina bh. mode, prikazat će talent, kreativnost i raznolikost domaćih dizajnera i dizajnerica i drugih modnih radnika i radnica. Našoj modnoj sceni je izuzetno teško, nema institucionalnu podršku, Fashion Week je na izdisaju, a jedina vidljiva prezentacija njihovog rada su društvene mreže i crveni tepih Sarajevo Film Festivala. Većinu toga moraju sami organizirati i finansirati, od produkcije kolekcija do promocije. Monografija im daje trajni prostor, afirmira njihov rad i jasno pokazuje bogatu historiju i perspektivu bh. modne scene.
Kako izgleda tvoj radni proces – od ideje do realizacije? Postoji li ritual ili način rada koji ti pomaže da ostanete vjerna svojoj viziji?
Nemam neki poseban radni process, ritual ili fiksni način rada. Uglavnom me tersluk i tvrdoglavost pokreću svakodnevno, želim regiji i svijetu, ali i nama samima, pokazati da mi u BiH nismo village people, nego da ovdje postoji kreativnost, talent i inovativnost koja zaslužuje pažnju.
Kako uspijevaš kroz FBL oblikovali svoj profesionalni identitet, a da pritom ostaneš vjerna osobnim uvjerenjima i estetskoj viziji, u prostoru i vremenu kojeg živimo, a koji je nerijetko određen komercijalnim i trendovskim vrijednostima?
Jedna velika urednica najvećeg modnog magazina na svijetu je izjavila: If you can't be better than your competition, just dress better! U toj rečenici leži debeli problem današnjeg društva – površnost! Moj pristup je drugačiji, ako je konkurencija bolja od vas, pokušajte biti bolji od konkurencije kroz kvalitetu i originalnost ili im se javite i učite od njih. Predložite da zajedno razvijete projekte, razmijenite iskustva, sarađujete. Na kraju, najbolje stvari i trajne vrijednosti nastaju kroz saradnju, a ne samo kroz uspoređivanje. Nije teško ostati vjeran ličnim uvjerenjima u svijetu u kojem se skoro sve broji klikovima i lajkovima. Vrlo brzo se umorite od svega toga, posebno vas umore ljudi koji se smiju samo u trenutku kad se slikaju sa drugim Ijudima, a kako bi pokazali nekim tamo trećim ljudima na društvenim mrežama kako se oni vole i sjajno zabavljaju! FBL je moje mentalno zdravlje! Svakodnevno se okružujem kreativnim ljudima koji stvaraju, pričam njihove priče kroz FBL i sebično kradem njihove energije i punim svoju dušu.
Koji su najveći izazovi s kojima se suočavaš u izgradnji i održavanju portala, i kako ih prevazilaziš?
Pa, ima dosta izazova svakodnevno. Najveći je upravo ta borba s algoritmima, klikovima, lajkovima, i sve to u kombinaciji s malim tržištem na kojem dobijete povjerenje marketinških agencija ili klijenata samo ako se družite s njima, a ne zato što imate dobar magazin i odgovoran sadržaj. Tu su i situacije kao pandemija korone, ili kad marketinška agencija pokuša kupiti vaš magazin, a vi ne pristanete, pa vas onda finansijski iscrpljuju tako što se njihovi klijenti prestanu oglašavati kod vas. Ili vam kradu ideje, jer ste vi u njihovim očima manji od njih, pa misle kako niko neće shvatiti. A uz sve to živite u državi u kojoj se na ljude sruči kamenolom, gdje ljudi stradaju u poplavama, pedofili i ženoubice prolaze nekažnjeno, dok svijetom haraju ratovi i genocidi. Iako smo magazin koji se zove Fashion.Beauty.Love teško je ignorisati sve to, pokušavamo se baviti svim tim temama na neki svoj način, priključujemo se protestima i raznim humanitarnim akcijama.
Kultura mora biti živa, dostupna i relevantna za ljude
Pokrenula si niz inicijativa koje su značajno oblikovale i promovirale bh. umjetničku scenu, promovirala rad brojnih domaćih umjetnika/umjetnica. Kako razmišljaš o svojoj ulozi, o ulozi medija, u kulturnom ekosistemu?
Mediji imaju ogromnu moć u kulturnom ekosistemu, oni mogu oblikovati razgovor, stvarati interes i podržavati kulturne inicijative, ali i povezivati ljude, zajednice i institucije. Za mene je najvažnije da taj prostor bude autentičan, iskren i otvoren za različite perspektive, jer kultura ne smije biti izolirana ni elitistička, ona mora biti živa, dostupna i relevantna za ljude.
Karikatura: Nina Ziggy Hadžić
Kroz platformu FBL Drivers okupila si žene iz različitih profesija, koje zajednički testiraju automobile i mijenjaju način na koji svijet gleda na žensku ulogu u automobilskoj industriji. Šta je bio poticaj da se uključiš u ovaj sektor?
Da, kroz platformu FBL Drivers okupila sam žene iz različitih profesija – od profesorica i novinarki do poduzetnica i entuzijastica – koje zajedno testiraju automobile i mijenjaju način na koji društvo gleda na žensku ulogu u automobilskoj industriji. Ideja je proizašla iz želje da se vožnja prestane doživljavati kao muški teritorij. Za nas u FBL Drivers automobil nije samo prijevozno sredstvo, on je simbol slobode. Vjerujemo da svaka žena treba automobil, ne zbog statusa ili prestiža, već zbog nezavisnosti, sigurnosti i mogućnosti da sama bira svoj put. Svi smo barem jednom čuli onu famoznu frazu žena za volanom, mi smo odlučile promijeniti ton te rečenice. Umjesto predrasuda, želimo da se u njoj prepozna snaga, samopouzdanje i znanje. FBL Drivers daje prostor ženama koje voze, testiraju, analiziraju i inspirišu, bilo da su profesionalke iz industrije ili obične vozačice koje svakodnevno dokazuju da za volanom ima mjesta za svakog.
Imrana Kapetanović, Adila Salibašić, Vanja Lisac, Gordana Gasha Miladinović, Besima Svraka, Iza Razija Mešević; Foto: Svjetlana Panić
Kao predstavnica Bosne i Hercegovine u žiriju Women's Worldwide Car of the Year, imala si priliku sagledati širu perspektivu globalne automobilske scene. Šta ti je ovo iskustvo donijelo, i šta si naučila o mjestu BiH u toj međunarodnoj zajednici?
Kao predstavnica Bosne i Hercegovine u žiriju Women's Worldwide Car of the Year, imala sam privilegiju upoznati mnoge izvanredne žene iz cijelog svijeta, snažne, inspirativne i nevjerovatno posvećene svom poslu. Ipak, svaki put kada se nađem izvan BiH, u bilo kojoj međunarodnoj zajednici, uvijek dobijem potvrdu koliko su naši ljudi zaista posebni. Gdje god da odem, ne mogu da ne povučem paralelu s onim što imamo kod kuće. Na velikim svjetskim festivalima pomislim na Jazz Fest Sarajevo, koji po kvaliteti i strasti može stajati rame uz rame s najvećim svjetskim festivalima. Kad prisustvujem velikim eventima, sjetim se naših marketing i event stručnjaka i stručnjakinja, koji sa dvije marke stvaraju spektakl. A kad sjedim u nekom pozorištu, misli mi odlete ka SARTR-u, koji u skromnim uslovima stvara prava mala čuda. U automobilskoj industriji BiH posebno želim istaknuti Sanelu Jusić, koja je zadužena u Škodi za marketing i PR, a koja već više od dvije decenije uspješno gradi karijeru i ruši granice u ovom, često muškom, sektoru. Ova iskustva me uvijek iznova podsjete koliko je Bosna i Hercegovina bogata talentom i kreativnošću. Imamo ljude koji, uprkos ograničenim resursima i nedostatku podrške sistema, svakodnevno stvaraju velike stvari, i time pokazuju da se veličina ne mjeri mogućnostima, nego strašću i upornošću. Jedino što ponekad ne mogu da razlučim da li je to entuzijazam, ljubav ili čisti mazohizam. Ali šta god da jeste, upravo to nas čini posebnima.
Besima Svraka, predstavnica BiH u žiriju Women's Worldwide Car of the Year; Foto: WWCOTY
