Razgovarala: Elma Hodžić

Jedan od najuspješnijih studentskih poduhvata na sarajevskoj umjetničkoj sceni, POPUP! Festival, već godinama predstavlja platformu koja spaja obrazovanje, praksu i savremene tokove dizajna u jedinstven kolektivni proces. Festival vode i kreiraju studenti Odsjeka grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti,  Univerziteta u Sarajevu. S velikim zadovoljstvom Urban magazin predstavlja novo izdanje festivala!

Džejla Džaferović, Ibro Karagić i Berina Komar su studenti četvrte godine ALU, koji ove godine preuzimaju posebno odgovornu i uzbudljivu ulogu — organizaciju i realizaciju POPUP! 2026. Ovo je prvi put da se susreću s osmišljavanjem i vođenjem događaja ovih razmjera. Kroz novo izdanje nastoje povezati studente, afirmirane kreativce i širu publiku, te otvoriti prostor za razmjenu ideja, kreativnosti i savremenih dizajnerskih praksi. U razgovoru za Urban, studenti daju uvid u nastanak i razvoj festivala, ovogodišnju temu, organizacijski proces, kao i njegov širi značaj za studente i mlade kreativce. Ilustratorica Džejla Džaferović autorica je oficijelnih vizuala nadolazećeg izdanja festivala, kroz koje svoj prepoznatljivo duhovit i ekspresivan pristup koristi kako bi interpretirala ovogodišnju temu — ilustraciju. Dok s nestrpljenjem iščekujemo ono što će POPUP! donijeti, vrijedi se još jednom, kroz riječi mladih dizajnera, podsjetiti zašto je važno djelovati – praviti prostor u kojem se aktivno proizvodi, preispituje i dijeli.

Izložba radova predavača POPUP! Festivala 2024., Galerija Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo

Kako je nastao POPUP! Sarajevo festival i na koji način se njegov koncept i programska struktura razvijaju od osnivanja do danas?

Ibro: Organizacija studentskog dizajn festivala je pokrenuta još 2012. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i to kao inicijativa studenata Odsjeka grafički dizajn i Odsjeka produkt dizajn, koji su imali potrebu da naprave most između akademskog obrazovanja i profesionalnog svijeta dizajna. Tada je festival imao i drugačije ime – SOS Dizajn Festival i u tom formatu je trajao tri godine, da bi 2015. bio transformisan u POPUP! Sarajevo – Studentski festival dizajna i vizualnih komunikacija. Te iste godine je osnovano i posebno udruženje U.G. Studenti grafičkog dizajna koje je pravni nosilac aktivnosti festivala i pomoću kojeg je osigurano da se organizacija festivala već zadnjih deset godina prenosi sa generacije na generaciju studenata grafičkog dizajna. Inicijalna ideja festivala ostala je ista, bazirana na razmjeni ideja, edukaciji, razgovoru, druženju i razvijaju kreativnog potencijala, a najveća razlika u odnosu na početke jeste što POPUP! iz godine u godinu dobija sve više pratioca i publike.

Tipografska radionica studenata sa Irmom Puškarević na POPUP! Festivalu 2023., prostor Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo

Istraživanje granica ilustracije

Koji su inicijalni konceptualni i pedagoški okviri festivala, te u čemu se ogleda njegova specifičnost u odnosu na srodne regionalne i međunarodne manifestacije?

Ibro: POPUP! festival u Sarajevu nastao je iz potrebe da se prošire okviri formalnog obrazovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odnosno da se napravi prostor u kojem studenti mogu direktno stupiti u kontakt sa savremenim dizajnerskim praksama i tržištem. Od početka je koncipiran kao alternativna, ali komplementarna edukativna platforma zasnovana na učenju kroz praksu gdje odnos između predavača i publike nije strogo hijerarhijski, nego se temelji na dijalogu, razmjeni iskustava i zajedničkom preispitivanju ideja. Posebno je važno to što studenti nisu samo pasivni učesnici, nego aktivno učestvuju u organizaciji, produkciji i kreiranju sadržaja. Konceptualno, festival se oslanja na ideju privremenosti i intervencije, što znači da nije zamišljen kao statična institucija, nego kao dinamičan događaj koji se svake godine redefiniše, zadržavajući fokus na procesu, iskustvu i interakciji. Njegova specifičnost u odnosu na srodne regionalne i međunarodne manifestacije ogleda se upravo u toj kombinaciji studentske autonomije i edukativnog karaktera, gdje se briše granica između organizatora i publike.

Organizatori PechaKucha Night 2025., Kino Meeting Point

Koja su tematska i programska usmjerenja ovogodišnjeg izdanja festivala i kakve sadržaje, učesnike i formate možemo očekivati?

Ibro: Tema ovogodišnjeg festivala je ilustracija. Tema koja je jako bliska i draga samim organizatorima festivala ako smijem dodati. Kao i do sada, sadržaj se bazira na predavanjima i radionicama koje će biti fokusirane na regionalne ali isto tako i svjetske ilustratore/ilustratorice koji kroz različite stilove istražuju granice ilustracije. Od stripa do ilustracije koja se bavi socio-političkim temama, pa sve do visoko estetizirane ilustracije koja se preklapa sa savremenim umjetničkim formamama i praksama; ovogodišnji fokus je na svijetu umjetnosti u kojem je sve moguće prikazati i ilustrovati. Shodno tome, predavanja će biti popraćena različitim tipovima radionica u kojima će predavači svoje stručno znanje direktno prenijeti studentima koji budu prisustvovali radionicama.

Razigrana atmosfera publike na PechaKucha Night 2025., Kino Meeting Point

Kako se proces organizacije festivala može interpretirati kao oblik kolektivne autorske i produkcijske prakse studenata?

Džejla: Naš festival je idealna prilika da se studenti okušaju u kreiranju eventa većih parametara u poređenju sa ostalim zadacima sa kojima se susrećemo u toku akademskog obrazovanja. Studenti nemaju puku ulogu izvršioca zadatka ili narudžbe, nego stupaju u ulogu ko-autora cjelokupnog koncepta, vizualnog identiteta i organizacije. Pored toga, produkcijski aspekt zahtijeva mnogo organizacije, komunikacije i snalaženja. Preuzimamo zaista ozbiljne funkcije, od dizajnera i PR tima do finansija, te na taj način simuliramo mikro-model kreativnog studija gdje su snalažljivost, kreativnost i složnost glavni faktori uspjeha.

Prezentacija predavača Borisa Pehara na PechaKucha Night 2025., Kino Meeting Point

Koji su ključni izazovi u realizaciji festivala i na koji način oni oblikuju profesionalne i organizacijske kompetencije učesnika?

Džejla: Izazova je mnogo, te su često i nepredvidljivi. Nastojimo da ih što više eliminišemo dobrom organizacijom, međutim ograničeni resursi, budžeti, i generalni manjak podrške lokalne zajednice su nešto što nas često usporava. Naravno, to je svakako dobar trening i studenti brzo nauče da rade pod pritiskom i da dolaze do domišljatih rješenja. Također jedan od najvažnijih unutrašnjih izazova je da se među studentima generacijski prenese osjećaj odgovornosti prema organizaciji festivala. Tako npr. studenti prve i druge godine studija rade kao festivalski volonteri i učesnici radionica dok ustvari iz prve ruke mogu da vide svoje starije kolegice I kolege sa treće i čevrte godine studija za vrijeme obavljanja organizacijskih zadataka, svjesni da će i sami biti u toj ulozi za godinu ili dvije.

Predavanje Javier Jaén na POPUP! Festivalu 2025., Kino Meeting Point

U kojoj mjeri festival doprinosi razvoju praktičnih, ali i refleksivnih i kritičkih kapaciteta studenata u području savremenog dizajna i vizualne kulture?

Berina: Kroz upoznavanje sa različitim predavačima i umjetničkim pristupima i praksama studenti šire svoje kreativne vidike, te se motivišu na slobodnije i eksperimentalnije razmišljanje. Mogućnost direktne komunikacije sa svjetskim ekspertima iz različitih oblasti uvelike utiču na formiranje vlastitih kritičkih kapaciteta – samim studentima, dok su još formativnoj fazi je to od neprocijenjive važnosti. Također, kao što smo spomenuli, razvijaju i praktične, organizacione vještine kroz planiranje i izvedbu samog festivala.

Otvaranje POPUP! Festivala 2025., Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo

Glas mladih

Prema kojim kriterijima se vrši selekcija učesnika (predavača, umjetnika, dizajnera) i kako se uspostavlja odnos između lokalnog konteksta i međunarodnih tokova?

Berina: Kako je sami festival studentski organizovan, studenti su glavni glas u samom biranju predavača. Time nastojimo pratiti moderne tokove unutar dizajna i vizuelnih komunikacija, slušajući glas mladih i toga što je njima interesantno na trenutnoj sceni. Nastojimo održati balans između svjetskih i lokalnih struja, te uvijek ponuditi različite pristupe i poglede na jednu temu. Tako, naprimjer, na ovogodišnjem izdanju festivala želimo prikazati pluralnost stilova i pristupa unutar ilustracije– od potpuno analognog pristupa do digitalnog, od minimalističnog stila do pregršta detalja.

Kako profesori i mentori pozicioniraju festival u odnosu na formalni kurikulum Akademije i njegovu ulogu u savremenim obrazovnim praksama?

Berina: Festival zauzima vrlo značajno mjesto unutar kurikuluma, gdje se i formalno, kako od strane institucije tako i od strane mentora tretira kao jedan od najvažnijih i najizazovniji akademskih projekata koje studenti realiziraju u toku akademske godine. Svi studenti na Odsjeku grafički dizajn vrijedno rade na svojim zaduženjima, koji se kreću od kreativnih obaveza poput kreiranja vizualnih rješenja za festival, do onih administrativnih – komunikacije sa predavačima, sponzorima itd. Rad na ovom festivalu studentima pruža stvarno, primjenjivo iskustvo u vještinama komunikacije, rukovodstva i organizacije koje nemaju priliku u potpunosti razviti kroz klasični akademski program koji je fokusiran na razvoj kreativnih vještina. Sve to je moguće, naravno, uz ogromnu podršku naših profesora, saradnika i asistenata koji surađuju rame uz rame sa studentima kako bismo što bolje iznijeli cijeli festival.

Na koji način festival utiče na oblikovanje savremene dizajnerske i šire vizualno-kulturne scene u Sarajevu i regionu?

Berina: Festival predstavlja unikatnu neprofitnu manifestaciju u okviru Sarajeva i BiH, otvarajući svoja vrata svim kreativcima i ljubiteljima dizajna. Uvijek se iznenadimo velikoj zainteresovanosti i odazivu unutar Sarajeva, ali i brojnim posjetiteljima iz gradova BiH i regiona. Umrežavanjem mlade publike sa renomiranim umjetnicima nastojimo otvoriti dijalog o dizajnu u lokalnoj i svjetskoj sceni, propitati moderne poteškoće dizajnera, te najbitnije inspirisati mlade da rade ono što najviše vole, pokazujući da se sa kreativnošću itekako može uspjeti.

Kako vidite budući razvoj festivala u kontekstu njegove održivosti i potencijala za međunarodnu vidljivost i umrežavanje?

Berina: Slično kao i drugi festivali u Sarajevu, i POPUP! svake godine ima sve više posjetitelja i zainteresiranih. Skupa sa razvojem grada, turizma, te kulturne scene Sarajeva, festivali postaju sve mnogobrojniji i uspješniji. Također, društveni mediji i nove platforme za promociju i vidljivost kulturnih događaja omogućavaju šire informisanje, što iznimno doprinosi popularnosti festivala. Smatramo da širenjem glasa o ovom festivalu on postaje cjenjeniji i posjećeniji, što automatski podiže njegov kvalitet u organizacijskom smislu. Jedan od fokusa u budućem razvoju POPUP! festivala će svakako biti umrežavanje sa festivalima sličnog karaktera u regionu i svijetu.