Muzej Sarajeva osnovan je kao Muzej grada Sarajeva, 19. februara 1949. godine, Odlukom Gradskog narodnog odbora u Sarajevu, kao kulturno-prosvjetna i naučna ustanova s ciljem sakupljanja, čuvanja, izlaganja i naučnog obrađivanja predmeta koji se odnose na postanak i razvitak grada Sarajeva. Muzej Sarajeva opći je muzej koji se sistematski bavi prikupljanjem, obradom i prezentacijom predmeta iz prošlosti Sarajeva.
Muzej radi na sabiranju, čuvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji i trajnoj zaštiti muzejske građe s područja nadležnosti muzeja, te obrađuje teme iz kulturne, umjetničke, ekonomske i političke istorije Sarajeva, u kontinuitetu, od prahistorijskih naseobina na Butmiru, ilirskih i rimskih naselja, do modernog doba. U početku svojega rada Muzej je bio smješten u zgradi Vijećnice (do 1954.).
Nekoliko puta je mijenjao lokaciju od 1954. do 2006. godine – od 1954. do 1993. godine bio je smješten u zgradi bivše Šerijatsko-sudačke škole (danas Fakultet islamskih nauka), od 1993. do 1999. godine u Muzeju Jevreja BiH, a od 1999. do 2006. godine u Despića kući.
Muzej Sarajeva jedna je od najstarijih muzejskih institucija u Bosni i Hercegovini. Svi objekti muzeja Sarajeva su nacionalni spomenici Bosne Hercegovine, i među najstarijim su objektima u Sarajevu.
Muzej se sastoji od 6 muzejskih zgrada – Vile Koste Hermana (administrativna zgrada i depo) i 5 depandansa/muzeja:
- Despića kuća
- Svrzina kuća
- Muzej Jevreja BiH
- Brusa bezistan (stalni postav Muzeja na kojem je prikazano 7000 godina historije Sarajeva)
- Muzej Sarajevo 1878-1918.
Fundus muzeja čine predmeti sistematizirani i razvrstani u zbirke karakteristične za Sarajevo i njegovu istoriju.
Od 1963. godine Muzej izdaje časopis Prilozi za proučavanje historije Sarajeva, jedan od najstarijih muzeoloških časopisa u našoj zemlji.
Uprava, depo i administracija Muzeja, od 2006. godine, nalaze se u vili Koste Hermana, prvog direktora Zemaljskog muzeja BiH, objektu sagrađenom krajem XIX stoljeća (1880. godine).
