Piše: Alex Saša Glušac
Tao studio Sarajevo, Čekaluša 54 | Tel. 060 307 6337
Da li znate šta označavaju termini Kung Fu i Wushu i u čemu je njihova suštinska razlika?
U svom izvornom značenju, termin Kung Fu (Gong Fu) ne odnosi se isključivo na borilačke vještine. Nastaje od riječi gong (rad, trud) i fu (vrijeme), te označava proces u kojem se kroz dugotrajan rad i disciplinu razvija određena vještina. U tom smislu, „kung fu“ može imati vrhunski zanatlija, umjetnik ili svako ko je posvetio vrijeme i energiju usavršavanju svog rada.
Tek kasnije, posebno kroz zapadnu interpretaciju, ovaj termin počinje se vezivati gotovo isključivo za kineske borilačke vještine. U Kini se, međutim, i dalje koristi u širem značenju i često stoji uz naziv konkretne discipline, poput Shaolin Quan Kungfu, Choy Lee Fut Kungfu ili Tang Lang Quan Kungfu.
Za razliku od toga, Wushu doslovno znači „borilačka vještina“ i predstavlja savremeni, standardizirani termin za praksu kineskih borilačkih sistema. Njegovo značenje i upotreba oblikovani su kroz historijski kontekst sredine 20. stoljeća, kada je u Kini započet proces sistematizacije i modernizacije tradicionalnih stilova.
U periodu nakon 1949. godine razvijen je pristup koji je imao za cilj objediniti i pojednostaviti različite stilove kako bi bili dostupniji široj populaciji i prilagođeni sportskom i prezentacijskom formatu. Kao rezultat toga nastaju sistemi poput Changquan (duga šaka) i Nanquan (južna šaka), koji čine osnovu savremenog takmičarskog Wushua.
Iako je ovakav pristup omogućio globalnu popularizaciju kineskih borilačkih vještina, dio stručnjaka smatra da je time djelimično smanjena njihova direktna borbena funkcionalnost. Zbog toga se u praksi često kombinuju različiti pristupi: Wushu se koristi kao sportska i takmičarska disciplina, dok se tradicionalni Kung Fu zadržava kao sistem sa naglašenom praktičnom primjenom u samoodbrani.
U tom kontekstu, termin Wushu-Kungfu može se posmatrati kao pokušaj objedinjavanja forme i funkcije — estetskog izraza i realne primjene.
Savremeni sistem uključuje i Sanda, borbeni sport sa jasno definisanim pravilima, koji predstavlja funkcionalnu primjenu tehnika u kontrolisanim uslovima. Također, elementi sistema poput Shuai Jiao (rvanje) i Qin Na (kontrola zglobova) djelimično su integrisani u savremeni trening.
Važno je spomenuti i Tai Chi Chuan, koji u svojoj izvornoj formi predstavlja cjelovit borilački sistem, iako se danas često praktikuje u pojednostavljenoj, zdravstveno orijentisanoj formi. Takva praksa doprinosi općem stanju organizma, ali ne obuhvata uvijek sve aspekte izvorne borbene metodologije.
Za održavanje dugoročne funkcionalnosti tijela i mentalne stabilnosti značajnu ulogu ima Qigong, sistem vježbi koji povezuje pokret, disanje i fokus. Među savremenim pristupima izdvaja se Zhineng Qigong, koji je razvio dr. Pang Ming i koji je u Kini priznat kao medicinski sistem vježbi od strane relevantnih institucija, uključujući Ministarstvo zdravlja.
Upravo se Zhineng Qigong već nekoliko godina kultiviše i praktikuje u Tao studiju Sarajevo, kao dio pristupa koji naglasak stavlja na dugoročno očuvanje vitalnosti i funkcionalnosti tijela.
Iz dugogodišnjeg iskustva u radu sa tijelom jasno je da borilačke vještine ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu sporta ili borbe. Njihova vrijednost ogleda se u dugoročnom očuvanju funkcionalnosti, stabilnosti i sposobnosti kretanja.
Alex Saša Glušac (u sredini), 1997, Italija
Lako je biti fizički aktivan u periodu života kada su energija i oporavak na visokom nivou. Međutim, izazov nastaje kasnije, kada obaveze, tempo života i nedostatak vremena postepeno udaljavaju čovjeka od brige o vlastitom tijelu.
U takvim okolnostima tijelo ne reaguje odmah, ali posljedice se vremenom akumuliraju. Upravo zbog toga je važno razviti kontinuiran odnos prema fizičkoj aktivnosti i održavanju zdravlja.
Jednostavno rečeno, kao što redovno održavamo automobil i odmah reagujemo kada se pojavi i najmanji kvar, isto bi trebalo da pristupamo i vlastitom tijelu. Pitanje odgovornosti za njegovo održavanje postaje ključno za dugoročnu vitalnost.
Zato rad na tijelu ne bi trebao biti reakcija na problem, već svjestan i kontinuiran proces.
Tao studio Sarajevo, smješten u ulici Čekaluša 54, predstavlja prostor u kojem se ovakav pristup njeguje kroz dosljedan i individualno prilagođen rad s tijelom — s ciljem očuvanja funkcionalnosti, stabilnosti i dugoročnog zdravlja.
Za dodatne informacije i dogovor termina možete se obratiti putem broja telefona 060 307 6337 ili putem Facebooka.
