Izložba Priče iz Templa: metamorfoza hrama kroz prostor i vrijeme, koja će biti otvorena za posjete od 01-30. jula, donosi historiografske crtice o hramu i gradu, pokazujući kako vrijeme i prostor nisu (samo) fizičke dimenzije, već emotivne, duhovne i simboličke. Jer, pričati o jednom gradu i njegovoj historiji znači baviti se prostorom, vremenom i ljudima. Svaka stanica na putovanju kroz vrijeme i prostor hrama ispričana je kroz fotografije, dokumente, novinske članke i svjedočanstva: putovanje kroz vrijeme započinje od prve ideje o izgradnji hrama, preko destrukcije u Drugom svjetskom ratu i prenamjene u periodu socijalizma, opsade Sarajeva i revitalizacije u poslijeratnom periodu, do savremenosti.
Za realizaciju ideje o izgradnji hrama je bilo potrebno oko 30 godina, i hram je funkcionisao kao vjerski objekat 12 godina. Građen prema projektu arhitekte Rudolfa Lubinskog, Templ je bio karakterističan po, u tom periodu u Evropi trećoj po veličini, bakarnoj kupoli, a bio je uništen u samo dva dana izbijanjem Drugog svjetskog rata. Pitanje obnove hrama je bilo otvoreno godinama nakon završetka rata. Godine 1965. otvara se Radnički univerzitet Đuro Đaković i do 1992. godine ovaj prostor djeluje kao obrazovna i kulturna institucija, u kojoj su se održavali programi s ciljem unaprjeđivanja društva. U periodu opsade Sarajeva su pred institucijom novi izazovi: kroz preobražaj u Bosanski kulturni centar, ovaj prostor postaje mjesto susreta i otpora prema destrukciji rata. Od mnoštva koncerata, predstava, filmskih projekcija, izložbi, javnih tribina održanih u ratu, neke najslavnije i najemotivnije od njih postale su dio istorije grada, kolektivnog sjećanja Sarajlija, ali i ostatka svijeta. Među najpoznatijim dešavanjima je Izbor za Miss opkoljenog Sarajeva 1993. godine.
Smješten u samom centru Sarajeva, u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta, Bosanski kulturni centar danas predstavlja jednu od najživljih kulturnih ustanova u gradu. Od njegovog osnivanja, na repertoaru ovog centra našlo se mnoštvo koncerata, predstava, izložbi, filmskih projekcija, predavanja te brojnih drugih dešavanja, kao što su promocije umjetnika iz svih domena umjetnosti, književnika i izdavača, odgoj i obrazovanje djece, edukacija i socijalizacija osoba treće životne dobi, očuvanje i njegovanje autentične muzičko-folklorne baštine naroda BiH te povezivanje i saradnja sa drugim zemljama i institucijama kulture na internacionalnom nivou.
U svakoj od faza je prostor bio važan generator u oblikovanju grada, bilo da je funkcionirao kao vjerski, obrazovni ili kulturni hram. Ipak, izložba otvara i brojna pitanja: Koji društveni procesi su doveli do metamorfoze hrama? Šta nam hram govori o Sarajevu? Kako možemo iščitavati Templ kroz prostor i vrijeme?
Autorski tim izložbe čine: Elma Hodžić – kustosica, Sanja Kulenović – grafičko i prostorno oblikovanje, Una Popović – istraživanje i koordinacija, te produkcijski tim Bosanskog kulturnog centra.
Realizaciju i produkciju ove izložbe pokrenula je uprava JU BKC KS, na čelu sa direktorom Jasminom Durakovićem.
Foto: FENA
‘’Prostor u kojem danas djeluje Javna ustanova BKC KS je historijsko mjesto za grad Sarajevo i BiH. Kroz hod vremena svojom unutrašnjom historijom predstavlja kulturno i društveno nasljeđe ove zajednice. Zato nam je ova izložba veoma važna i predstavlja na neki način dug današnje generacije prema prošlosti ovoga prostora. Naš autorski i produkcijski tim dugo radi na njenim pripremama i drago nam da upravo ovom izložbom možemo otvoriti ovogodišnji ljetni festival namijenjen našoj publici, ali i turistima – Baščaršijske noći“, poručuje Jasmin Duraković.
Tokom višemjesečne pripreme, Bosanski kulturni centar KS se umrežio sa srodnim institucijama, te je dragocjenu pomoć dobio od brojnih muzeja, arhiva i institucija, kao što su Historijski muzej BiH, Jevrejska zajednica i Arhiv Jevrejske zajednice BiH.
Otvorenje izložbe bit će upriličeno 01. jula u Bosanskom kulturnom centru, s početkom u 19h.
