Piše: Alex Saša Glušac
Tao studio Sarajevo | Tel. 060 307 6337
Kada govorimo o treningu snage, većina ljudi najprije pomisli na mišiće – njihovu veličinu, oblik ili sposobnost da podignu veće opterećenje.
Međutim, postoji jedna važna činjenica o kojoj se rijetko govori.
Kada podignete teret, prvi sistem koji intenzivno reaguje nije samo mišić koji se kontrahuje, već nervni sistem.
Naravno, trening snage jača mišiće, ali to je samo dio priče. Jednako važan dio odnosi se na mozak. Svaki put kada mišić savladava otpor, prema mozgu putuje veliki broj nervnih impulsa koji ga održavaju aktivnim i prilagodljivim. To utiče na pažnju, učenje, donošenje odluka, pamćenje i sposobnost prilagođavanja svakodnevnim izazovima.
Šta se događa u mozgu kada treniramo snagu?
Posljednjih godina naučna istraživanja sve jasnije potvrđuju da trening snage nije važan samo za tijelo nego i za zdravlje mozga.
Istraživački tim predvođen Johnom R. Bestom objavio je 2015. godine rad u časopisu Journal of the International Neuropsychological Society. Tokom približno godinu dana pratili su 155 starijih žena koje su provodile program treninga s opterećenjem jednom ili dva puta sedmično.
Rezultati su pokazali poboljšanje izvršnih funkcija mozga – pažnje, donošenja odluka i kontrole impulsa. Uočeno je i sporije smanjenje volumena pojedinih dijelova mozga tokom starenja, a pozitivni efekti zadržali su se i nakon završetka programa.
Slične rezultate ista istraživačka grupa objavila je i 2010. godine.
Važno je naglasiti da ovakve studije pokazuju snažnu povezanost između treninga snage i očuvanja moždanih funkcija. One ne dokazuju da trening može spriječiti sve neurodegenerativne bolesti, ali mehanizmi koji stoje iza uočenih promjena imaju čvrstu naučnu osnovu.
Kako mišići komuniciraju s mozgom?
Mišići nisu samo „motori“ koji pokreću naše tijelo.
Kada rade protiv otpora, ponašaju se poput endokrinih organa. Luče signalne molekule poznate kao miokini, koje putem krvi dolaze do mozga.
Njihova uloga je izuzetno važna. Podstiču aktivnost neurona, doprinose stvaranju novih nervnih veza i podržavaju neuroplastičnost – sposobnost mozga da se prilagođava i uči tokom cijelog života.
Istovremeno, svaki pokret protiv opterećenja zahtijeva preciznu koordinaciju, ravnotežu i kontrolu. Mozak neprestano procjenjuje koliko sile treba proizvesti, kako održati stabilnost i kako korigovati pokret u djeliću sekunde.
Drugim riječima, svako ponavljanje predstavlja trening ne samo za mišiće nego i za nervni sistem.
Trening snage kao održavanje mozga
Mozak možemo zamisliti kao kuću.
Kuća u kojoj se svakodnevno živi ostaje očuvana. Prozori se otvaraju, prostorije koriste, instalacije rade i sve funkcioniše.
Nasuprot tome, kuća koja dugo stoji prazna polako propada. Vlaga se nakuplja, vrata zapinju, instalacije propadaju – ne zato što je stara, već zato što se ne koristi.
Na sličan način funkcioniše i naš mozak.
Signali koji dolaze iz aktivnih mišića predstavljaju svojevrsno održavanje nervnog sistema. Ako tijelo mjesecima ili godinama miruje, mozak ostaje bez dijela stimulacije koja mu je potrebna za optimalno funkcionisanje.
Zato trening snage nije samo pitanje estetike. On je ulaganje u dugoročno zdravlje mozga.
Alex Saša Glušac
Ne morate biti sportista
Najljepše u svemu jeste to što nije potrebno trenirati kao profesionalni sportista.
Već jedan do dva kvalitetna treninga snage sedmično mogu donijeti značajne koristi.
Nisu potrebna ekstremna opterećenja niti iscrpljujući treninzi. Dovoljno je da mišići redovno rade protiv odgovarajućeg otpora.
Na taj način tijelo mozgu neprestano šalje poruku:
„Još uvijek sam aktivno uključen. Još uvijek učim. Još uvijek se prilagođavam.“
Mozak na te signale odgovara tako što održava svoju sposobnost prilagođavanja, koordinacije i efikasnog funkcionisanja.
Snaga ima mnogo oblika
Kada govorimo o treningu snage, važno je razumjeti da on ne podrazumijeva isključivo dizanje tegova u teretani.
Snaga se može razvijati na mnogo načina: statičkim vježbama izdržaja, izometrijskim kontrakcijama, radom s vlastitom težinom, elastičnim trakama, girjama (ruskim zvonima), kao i različitim oblicima funkcionalnog treninga koji istovremeno razvijaju snagu, koordinaciju, ravnotežu i stabilnost.
Sve ove metode imaju zajednički cilj – aktivirati mišiće i stimulisati nervni sistem.
Bodybuilding nesumnjivo razvija mišićnu masu i snagu, ali ga lično ne preporučujem kao osnovni oblik rekreacije. Često se zasniva na izolovanim pokretima i radu pojedinačnih mišićnih grupa, dok funkcionalni oblici treninga više podstiču prirodne obrasce kretanja, koordinaciju cijelog tijela i saradnju između mozga i mišića.
Pogled tradicionalne kineske medicine
Tradicionalna kineska medicina na trening snage gleda mnogo šire od samog razvoja mišića.
Prema ovom učenju, svaki pokret koji se izvodi svjesno, pravilno i uz odgovarajući napor pokreće protok Qi-ja kroz meridijane, poboljšava cirkulaciju krvi (Xue) i postepeno jača Jing – životnu esenciju koja, prema tradicionalnoj kineskoj medicini, predstavlja temelj vitalnosti i dugovječnosti.
U tradicionalnoj kineskoj medicini mišići pripadaju Slezini, tetive Jetri, a kosti i srž Bubrezima. Kaže se da „Bubrezi proizvode srž, a srž ispunjava mozak“, zbog čega se smatra da njegovanje Bubrega i Jing-a doprinosi ne samo fizičkoj snazi nego i očuvanju pamćenja, koncentracije i mentalne jasnoće.
Iz perspektive tradicionalne kineske medicine, snažne i elastične tetive omogućavaju slobodan protok Qi-ja, dok pravilno aktivirani mišići održavaju tijelo u stalnoj funkcionalnoj povezanosti. Savremena nauka taj odnos objašnjava kroz neprekidnu komunikaciju mišića i nervnog sistema. Iako koriste različite koncepte i jezik, oba pristupa naglašavaju neraskidivu povezanost tijela i uma.
Posebno mjesto u kineskoj tradiciji imaju statičke vježbe poput Zhàn Zhuānga, koje razvijaju unutrašnju snagu, stabilnost i duboku povezanost uma i tijela.
Jednako vrijedni su i dinamički oblici treninga, poput rada s girjom (ruskim zvonom), vježbi s vlastitom težinom, elastičnim trakama, izometrijskih vježbi i drugih funkcionalnih metoda koje istovremeno jačaju tijelo, njeguju Qi i održavaju nervni sistem aktivnim.
Najveća snaga nije u tome koliko možemo podići, nego koliko dugo možemo sačuvati vitalnost, pokretljivost, bistar um i radost življenja.
Upravo zato tradicionalna kineska medicina pravilno vođen trening snage posmatra kao jedan od načina očuvanja zdravlja kroz cijeli život.
Na kraju, vrijedi zapamtiti jednu jednostavnu činjenicu.
Sljedeći put kada budete radili vježbe snage, nećete trenirati samo mišiće. Istovremeno ćete ulagati u zdravlje mozga, bolju koncentraciju, efikasnije donošenje odluka i očuvanje mentalne svježine u godinama koje dolaze.
Snaga nije samo pitanje tijela. Ona je jedan od najvažnijih saveznika zdravog i bistrog uma.
