Piše: Prof. dr. Rusmir Baljić za stručni medicinski portal Znanjem do zdravlja
Virusni hepatitisi i dalje predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH godišnje se registruje između 20 i 60 slučajeva hepatitisa B, te između 10 i 40 novih slučajeva hepatitisa C, dok se hepatitis A povremeno javlja u obliku manjih epidemija. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su stvarne brojke veće jer mnogi zaraženi nemaju simptome i ostaju neotkriveni.
Za stručnu medicinsku web platformu Znanjem do zdravlja o „tihoj“ prirodi ove bolesti govori prof. dr. Rusmir Baljić, specijalista infektolog i subspecijalista gastroenterolog. Kroz svoj autorski tekst, prof. dr. Baljić jasno i stručno objašnjava šta je hepatitis, kako nastaje, koji su njegovi najčešći uzroci, ali i zašto je pravovremeno prepoznavanje simptoma ključno za sprječavanje ozbiljnih komplikacija.
Hepatitis je upala jetre koja može nastati kao posljedica infekcije, ali i djelovanja alkohola, lijekova, toksina ili autoimunih procesa. Iako se često povezuje isključivo s virusima, riječ je o mnogo kompleksnijem zdravstvenom problemu.
Hepatitis može imati akutni tok, koji traje kraće od šest mjeseci, ali i hronični, koji se razvija tiho i dugoročno. Upravo taj hronični oblik predstavlja najveći rizik jer može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput ciroze, zatajenja jetre ili karcinoma.
„Najčešći uzrok hepatitisa su virusi – tipovi A, B, C, D i E. Hepatitis A i E najčešće se prenose kontaminiranom hranom i vodom, dok se hepatitis B, C i D prenose putem krvi, spolnim kontaktom, ali i s majke na dijete tokom porođaja. Međutim, važno je naglasiti da hepatitis ne mora biti samo virusnog porijekla, već može nastati i kao posljedica alkohola, određenih lijekova, toksina ili autoimunih procesa“, pojašnjava prof. dr. Baljić.
Poseban izazov kod ove bolesti je činjenica da može dugo vremena prolaziti bez izraženih simptoma. Upravo zbog toga veliki broj oboljelih ne zna da je zaražen, sve dok bolest ne uđe u ozbiljniju fazu.
Kada se simptomi pojave, oni mogu uključivati žutilo kože i očiju, tamnu mokraću, umor, mučninu, bol u stomaku i gubitak apetita. Međutim, u hroničnim oblicima oni su često blagi i nespecifični, što dodatno otežava pravovremeno prepoznavanje bolesti.
S druge strane, savremena medicina danas nudi značajne mogućnosti liječenja, što predstavlja važnu poruku za pacijente.
„U Bosni i Hercegovini dostupni su visoko efikasni i savremeni lijekovi za liječenje hroničnog hepatitisa B i C, koji se osiguravaju putem zavoda zdravstvenog osiguranja. To znači da pacijenti imaju realnu mogućnost pravovremenog liječenja i značajno bolje ishode bolesti, posebno ako se dijagnoza postavi na vrijeme“, naglašava Baljić.
Kod hepatitisa C, savremene terapije omogućavaju izlječenje u velikom broju slučajeva, dok se kod hepatitisa B bolest može držati pod kontrolom i spriječiti njeno napredovanje.
Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost prevencije i testiranja. Vakcinacija protiv hepatitisa B, poštivanje higijenskih standarda, korištenje sterilnih instrumenata i odgovorno ponašanje ključni su koraci u zaštiti zdravlja.
Jednako važna je i svijest o potrebi testiranja, posebno kod osoba koje su bile izložene riziku, jer rana dijagnoza može spriječiti razvoj teških komplikacija.
Portal Znanjem do zdravlja kroz ovakve tekstove ima za cilj približiti zdravstvene teme široj javnosti i potaknuti odgovorniji odnos prema vlastitom zdravlju. Riječ je o platformi koju su osnovali medicinski stručnjaci porijeklom iz Bosne i Hercegovine, danas aktivni u Sjedinjenim Američkim Državama, članovi Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), s ciljem unapređenja zdravstvene edukacije i dostupnosti pouzdanih informacija.
