Mostar, grad umjetnosti i kreativnosti: Street Arts Festival 2025 – umjetnost koja povezuje, nadilazi i transformira
Mostar se kroz 14. izdanje Street Arts Festivala Mostar (SAFMo 2025), održanog od 23. do 31. kolovoza, ponovno etablirao kao epicentar urbane umjetnosti, potvrđujući da društveno angažirana umjetnost neodvojivo pripada zajednici, potiče kritičko propitivanje, ekološku svijest i nove oblike participacije, dok urbani prostor prerasta u galeriju na otvorenom i prostor kontemplacije. Mali kolektiv ljudi koji vodi festival pokazuje kako umjetnost može povezivati ljude, pretvarati ulice u galerije, a grad u mjesto susreta i mašte.
Četrnaesto izdanje SAFMo-a zatvoreno je 30. kolovoza jedinstvenim multimedijalnim performansom „Dreaming for a Future with Bogdanović“ na Partizanskom spomen-groblju. U režiji austrijskog umjetnika i suosnivača festivala Petera Lorenza, projekt je okupio umjetnike iz BiH: Billaina, Orhana Maslu Ohu, Amelu Darling, Anju Rikalo, Anitu Kapraljević, Irfana Brkovića i Armina Ćosića. Svaki od njih pridonio je vlastitim umjetničkim izrazom – kroz muziku, zvučne pejzaže ili svjetlosne intervencije – a zajedno su oblikovali audiovizualni čin u kojem je prostor spomenika postao glavni protagonist. Performans je podsjetio na viziju arhitekta Bogdana Bogdanovića, po kojoj spomenik nije samo memorijal, nego i mjesto imaginacije, kreativne refleksije i preobrazbe prostora.
„Pored povijesnog konteksta nastanka spomenika, ovo remek-djelo mora se promatrati izvan ideoloških asocijacija. Ono je prvenstveno umjetničko remek-djelo, govori univerzalnim jezikom ljepote i pripada svima. Svi prethodni događaji vezani za spomeničko blago Partizanskog groblja i životno djelo Bogdana Bogdanovića – sretni ili nesretni, planirani ili slučajni – činili su se kao koraci koji su vodili upravo ka ovom trenutku, koji jeste jedan korak prema društvenoj katarzi“, istaknula je umjetnica Maja Rubinić.

Kroz entuzijazam i osobni angažman umjetnika oformljen je kolektiv sposoban prenijeti iskustvo zajedničkog stvaranja, kojim je festival zatvoren na način koji istovremeno gleda u prošlost i otvara mogućnosti za budućnost. Ovaj performans na Partizanskom spomen-groblju nije samo umjetnost – on je živa poruka o zajedništvu, sjećanju i društvenom preobražaju. Participativna audiovizualna forma, u kojoj izvođači i publika postaju suautorice iskustva, govori o neodvojivoj vezi između društveno angažirane umjetnosti, kritičkog propitivanja i stvaranja novih zajedničkih značenja.
Jan Vormann i njegov ‘Fantastični svijet’
Jedan od najzapaženijih dijelova festivala bio je „Fantastični svijet“ Jan Vormanna, koji je Mostaru povjerio četiri djela sastavljena od Lego kockica, doniranih od strane djece i roditelja Mostara, što je, naravno, unijelo u umjetnički koncept dodatni šarm.
Ovi radovi ističu snagu zajedničkog stvaranja i igru kao alat društvenog povezivanja, potvrđujući da umjetnički čin ne postoji samo unutar ateljea ili galerije.

Grčki umjetnik koji je Mostaru darovao najveći mural festivala
Grčki umjetnik Dimitris Taxis, poznat jednostavno kao TAXIS, ostavio je neizbrisiv trag u Mostaru svojim monumentalnim muralom na zidu Japanske škole u naselju Centar 2. Ovaj rad ne samo da je vizualno obilježio grad, već je i simbolizirao širenje festivala izvan tradicionalnih granica, čime je Mostar postao još veća i prepoznatljivija galerija na otvorenom.
Fondacija „Zajedno za rijeke“, pružajući podršku festivalu, a istovremeno čuvajući umjetničku slobodu, podsjetila je na važnost očuvanja prirodnih resursa, razvoja ekološke svijesti te ustrajnog ulaganja u odgoj svake sljedeće generacije. Takav pristup suradnji svjedoči o tome da se umjetnost i ekologija mogu skladno ispreplesti u snažnu društvenu poruku.
TAXIS je umjetnik koji se ne boji eksperimentirati. Njegov rad balansira između realizma i apstrakcije, često koristeći snažne kontraste i emotivne prikaze likova. Njegova djela često odražavaju unutarnje borbe pojedinca, što je vidljivo u njegovim muralima diljem svijeta, od Rabata do Leccea.
Za mostarski mural, TAXIS je odabrao motiv koji je duboko ukorijenjen u lokalnu zajednicu, stvarajući snažnu povezanost između umjetnosti i publike.
Jedan od vrlo lijepih i društveno odgovornih aspekata ovog projekta bila je suradnja s Osnovnom školom Ilije Jakovljevića, tzv. Japanskom školom. Škola je s entuzijazmom prihvatila ponudu za mural, omogućujući tako da obrazovni prostor postane živahno platno koje inspirira učenike i posjetitelje. Ova suradnja svjedoči o otvorenosti institucija prema suvremenoj umjetnosti, njihovoj ulozi u oblikovanju odnosa prema umjetnosti i kulturi te, konačno, u odgoju generacija koje dolaze.
„Ove godine posebno smo ponosni na suradnju s međunarodnim umjetnicima, ali i na angažman lokalne zajednice kroz participativne projekte. Svaki mural i svaka intervencija pričaju priču Mostara, povezujući naš grad s globalnom umjetničkom scenom. Iako je još mnogo posla pred nama, zadovoljni smo postignutim i sretni što je Mostar ponovno oživio kao centar urbane umjetnosti i kulture“, izjavila je Marina Đapić, osnivačica SAFMo i predsjednica Udruge Rezon.

Penique Productions – suvremena meditativna transformacija prostora
Španjolski kolektiv Penique Productions predstavio je svoju prepoznatljivu umjetničku praksu kroz dvije impresivne intervencije u Mostaru uz podršku Kvinna till Kvinna fondacije. Njihov rad kombinira suvremenu umjetničku filozofiju, minimalizam i modernističku estetiku s interaktivnim i meditativnim elementima, stvarajući ambijent koji nadilazi funkcionalni prostor i pretvara ga u iskustvo kontemplacije i emocionalne transformacije.
U Gradskoj banji u Mostaru, Penique je postavio instalaciju koja transformira interijer u suvremeni meditativni prostor, koristeći svjetlo, refleksije i geometrijske strukture. Posjetitelji su mogli doživjeti prostor kao vizualno i auditivno iskustvo, gdje arhitektura, boja i pokret svjetlosti zajedno kreiraju osjećaj unutarnje introspektivne transformacije. Instalacija je privukla veliki broj posjetitelja, pokazujući kako suvremena umjetnost može reinterpretirati i revitalizirati kulturne prostore, uključujući one sa snažnim povijesnim identitetom.
Turbo Banja, inovativna konstrukcija napravljena od reciklirane PVC folije, omogućavala je posjetiteljima da doslovno zakorače i postanu dio umjetničkog djela. Ova intervencija kombinira ekološku svijest, participaciju publike i modernističku prostornu transformaciju, pretvarajući gradski prostor u mjesto susreta umjetnosti, okoliša i zajednice.
Turbo Banja je primjer kako umjetnički rad kolektiva može stvoriti interaktivnu i refleksivnu scenu, u kojoj materijal, prostor i publika djeluju kao jedinstvena ekosustavna cjelina, dodala je Sabina Maslo, producentica SAFMo kolektiva.

Line-up i program svjetskog kalibra
Uz to, festival je uključivao susrete domaćih i međunarodnih umjetnika, nove murale te glazbene programe, poput umjetnika LUNARA, koji je, pored murala, festivalu poklonio i DJ set. Posebnu muzičku poslasticu priredili su Esma i Murat Ertel iz Turske, inače članovi poznatog benda Baba Zula.
Također, ove godine tu je bio i line-up ne manje primjetnih i važnih autora koji su radili radove nešto manjih formata: Ruin iz Austrije, iznimno talentirani grafiter s dva murala u blizini Starog igrališta; Repo iz Španije, s internacionalnom interpretacijom hercegovačkog motiva – šipka; te Paste Up Warsaw iz Poljske, kolektiv koji je neuglednu površinu transformirao u izložbeni prostor s nekoliko stotina probranih radova umjetnika, čiji su dizajni dio njihove međunarodne kolekcije. Uz to, grupa grafitera, među kojima su Raiko iz Mostara, Enok iz Novog Sada i Casio iz Zagreba, svojim je živopisnim izražajima osvježila prolaze.

„SAFMo 2025 još jednom je potvrdio da Mostar nije samo grad s bogatom poviješću, već i platforma suvremenih umjetničkih praksi koje povezuju lokalno i globalno, edukaciju, ekologiju i zajednicu. Festival pokazuje kako urbani prostor, umjetnost i participacija mogu zajednički oblikovati kulturni pejzaž grada i otvarati nove mogućnosti za buduće generacije“, izjavila je Saira Gilić, menadžerica Street Arts Festivala.
Ovogodišnji SAFMo realiziran je uz podršku Fondacije Kvinna till Kvinna, Udruge Dinarica i Fondacije Zajedno za rijeke, Austrijskog kulturnog foruma, Zkunfts fonda, Ambasade Španije u BiH, Grada Mostara, Turističke zajednice Grada Mostara, OSCE-a u BiH, El Grita, Sport Radara, Duge Tehna, Leda, Lapisa i brojnih drugih pojedinaca i prijatelja Udruge Rezon – platforme SAFMo.