Piše: Mr. sci. Jenita Lyons za edukativnu web platformu Znanjem do zdravlja

Nezdrav odnos s partnerom koji često vodi do partnerskog nasilja je ozbiljan socijalni, ali isto tako problem zdravstvenog sistema.

Iako ovaj problem zahvata sve ljude, bez obzira na spol, osobe ženskog spola su češće žrtve nezdravog odnosa s partnerom i partnerskog nasilja.

Termin partnersko nasilje opisuje situaciju u kojoj je osoba trenutno ili je u prošlosti bila izložena i ugrožena psihološki, fizički ili seksualno od strane trenutnog ili prijašnjeg partnera ili bračnog druga.

Ključna karaketistika zdravog odnosa u romantičnoj vezi je poštovanje prema sebi kao i međusobno poštovanje.  Spektar romantičnih veza uključuje zdravo ponašanje, nezdravo ponašanje kao i zlostavljanje jednog partnera prema drugom. Važno je prepoznati znakove nezdravog ponašanja u vezi i pronaći način na koji napustiti takvu vezu.

U donjoj tabeli možete vidjeti karakteristike i upozoravajuće znakove nezdravih odnosa i zlostavljanja u vezi.

Ako mislite da ste u nezdravoj vezi ili doživljavate zlostavljanje, znajte da taj način ponašanja nije prava ljubav. Nasilje i zlostavljanje nisu normalne karakteristike veze, čak i ako se partner često ispričava i obećava da će se promijeniti. Maltretiranje ili vrijeđanje u vezi može ostaviti značajne fizičke i emocionalne posljedice kao što su: depresija, anksioznost i ozljede. Nasilno ponašanje vašeg partnera nije vaša greška!!! Važno je obavijestiti blisku osobi o vašoj situaciji i pripremiti plan za spašavanje i udaljavanje iz te situacije.

Briga prema osobi koja je izložena nezdravom odnosu partnerom, a posebno partnerskom nasilju zahtijeva uključenje svih članova društva (medicinsko osoblje, institucije i uključenje šire zajednice).

Vrlo je važno naglasiti da je obraćanje svom ljekaru  u vezi s ovim problemom ključno.

Uloga ljekara

Uloga ljekara je da:

  1. postavi pravilnu dijagnozu,
  2. napravi plan za njegu i emotivnu podršku,
  3. ocijeni  sigurnost osobe koja je izložena,
  4.  savjetuje i educira osobu o institucijama i resursima koji mogu pružiti pomoć,
  5. OHRABRITI OSOBU DA SE JAVI ZA POMOĆ
  6.  da blagovremeno obavi kontrolu.

Nažalost, mnoge osobe izložene nezdravom odnosu s partnerom i partnerskom nasilju minimiziraju ili pokušavaju poricati da su u opasnosti. Nije rijetko da su ove osobe spremne da tolerišu maltretiranje zbog osjećaja prema partneru, zbog djece koju imaju s partnerom, zbog ekonomskih faktora. Vrlo je važno imati razumijevanje i empatiju prema osobama, nastaviti s dijalogom i organizovati povratne posjete u bliskoj budućnosti.

Vrlo je važno naglasiti da je komunikacija strogo povjerljiva, privatna, bez pritiska. Ipak, važno je, ako se primijeti da je osoba u direktnoj opasnosti, alarmirati odgovarajuće institucije koje bi pružile zaštitu.

Rizici koji sugeriraju da je moguća eskalacija nezdravog odnosa i nasilja obuhvataju izvršioca i žrtvu.

Rizici na strani izvršioca

  • nasilno ponašanje van kuće, nasilno ponašanje prema prijateljima i članovima šire porodice;
  • nasilno ponašanje prema djeci;
  • prijetnje da će ubiti žrtvu, djecu, sebe;
  • korištenje droge i alkohola;
  • nasilno ponašanje u toku trudnoće;
  • opsesivno kontrolisanje u vezi;
  • ozbiljne povrede koji su se desile u prošlosti od strane izvršioca;
  • posjedovanje oružja.

Rizici na strani žrtve

  • nastojanja da se napusti veza;
  • traženje intervencije u prošlosti;
  • priznanje da je osoba u strahu za vlastiti život;
  • tendencija ili prijašnja historija pokušaja samoubistva ili ubistva.

Ako je bilo koji od gore navedenih faktora prisutan, imperativ je razviti sigurnosni plan jer je toj osobi ugrožena sigurnost.

Plan za spašavanje treba biti praktičan i personalan tako da možete poboljšati svoju sigurnost dok ste u opasnoj vezi, dok se pripremate napustiti opasnu vezu i čak i kad napustite tu vezu.

Zabilježite podatke koji su dio vašeg plana

  1. Da li ste obavijestili nekoga od prijatelja/porodice o vašoj vezi? Ako niste, odlučite s kim biste mogli popričati? Da li je to neko u vašoj porodici, neko od prijatelja, profesor ili neko iz komšiluka?
  2. Da li imate riječ ili frazu koju možete upotrijebiti u slučaju da trebate obavijestiti blisku osobu da vam treba pomoć? Obavezno javite bliskoj osobi da prepoznaju frazu koju izabeterete.
  3. Koju osobu možete pozvati da bude s vama ako se ne osjećate sigurnim kad ste sami?
  4. Ako se ne osjećate sigurnim kod kuće ili ako morate hitno napustiti kuću, na koje javno mjesto možete otići da biste izbjegli opasnost? Sigurno mjesto može biti kafić, komšiluk, restoran, policija.
  5. Ako morate napustiti stan ili kuću na brzinu, koje dokumente i nužne stvari treba da ponesete sa sobom? Na primjer, nužne stvari mogu biti: lična karta, ključevi, telefon, punjač, novac, lijekovi, rezervna odjeća.
  6. Ako odlučite da prekinete vezu s partnerom, gdje biste to mogli otići da biste se osjećali sigurno (izaberite javno mjesto).
  7. Ako imate djecu, da li djeca znaju kako da nazovu policiju ako vam treba hitno pomoći?
  8. Gdje možete odvesti djecu u slučaju da ih morate ostaviti na sigurnom mjestu?

Važno je biti spreman u slučaju da se nađete u nesigurnoj situaciji. Kad pripremite svoj plan za spašavanje, bit ćete u boljoj poziciji da poduzmete akciju.

Također, upoznajte lokalne resurse, kao što su telefonske linije za pomoć: SOS 033/222 000 – za pomoć u slučaju nasilja u porodici, te Zelena linija 033/22 33 66 – za pomoć u slučaju nasilja među spolovima. Porodični ljekar, policija i dom zdravlja su dodatna pomoć u ovakvim slučajevima. Ako ste zabrinuti da su prijateljica ili prijatelj u nezdravoj vezi, popričajte s njima i pomozite im da pripreme plan za spašavanje.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.