Kao i svake godine, 31. maja se obilježava Dan bijelih traka u Prijedoru. Tim povodom, u petak, 30. maja u 16 sati, na trgu preko puta Vijećnice bit će otvorena izložba fotografija „Svjedoci vremena“ autora Velije Hasanbegovića, a u organizaciji Grada Sarajevo i J.U. MES.

Foto: Velija Hasanbegović
Tokom 1992. godine u opštini Prijedor počinjeni su brojni zločini protiv bošnjačkih i hrvatskih civila. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je u svojim presudama utvrdio da su srpske vlasti u proljeće 1992. uspostavile kontrolu nad opštinom i primjenile plan uklanjanja nesrpskog stanovništva putem progona, ubistava, zatvaranja u logore i drugih zločina. Logori Omarska, Keraterm i Trnopolje korišteni su za pritvaranje hiljada civila, gdje su mnogi bili izloženi nehumanim uslovima, mučenju, silovanjima i pogubljenjima. U brojnim selima i naseljima oko Prijedora, uključujući Hambarine, Kozarac i Bišćane, izvršena su masovna hapšenja i ubistva. Sud je zaključio da su ovi zločini dio udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa područja Bosne i Hercegovine koje su vlasti bosanskih Srba smatrale svojim. Rezultat takvih široko rasprostranjenih i sistematskih zločina bila je promjena etničke slike stanovništva, pa se tako Prijedor sa predratnih 49% Bošnjaka, 42% Srba i 6% Hrvata sveo na skoro u potpunosti etnički čist grad sa dominantnim srpskim stanovništvom. MKSJ je za zločine u Prijedoru sudio u 15 predmeta i osudio veliki broj pojedinaca – od direktnih počinilaca zločina do šefa Kriznog štaba Prijedora Milomira Stakića, predsjednika Kriznog štaba Autonomne regije Krajina Radoslava Brđanina, pa sve do predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta vojske bosanskih Srba Ratka Mladića.

Foto: Velija Hasanbegović