Beograd je od 1. januara 2025. domaćin jedne od najvažnijih izložbi savremene umjetnosti – retrospektive radova Banksyja, jednog od najutjecajnijih i najtajanstvenijih umjetnika današnjice. U Pop Up galeriji u Dečanskoj ulici, posjetitelji će do 6. aprila 2025. imati priliku otkriti više od 100 Banksyjevih djela, kao i radove umjetnika koji su utjecali na njega ili sarađivali s njim na različitim projektima. Izložba, koju organizira Galerija Deva Puri iz Slovenije, donosi autentične radove iz privatnih kolekcija širom Evrope. Ova retrospektiva predstavlja priliku da se razotkrije bogatstvo umjetničkog opusa jednog od najistaknutijih predstavnika ulične umjetnosti, ali i da se izlože djela koja su oblikovala njegov rad i promijenila percepciju savremene umjetnosti u globalnom kontekstu.

Kustos David Rjazancev uložio je deset godina rada kako bi publici predstavio istinsku priču o Banksyju i njegovim djelima. „Banksyjevu izložbu možete organizovati na tri načina – u saradnji s umjetnikom, što se do sada desilo samo u velikim metropolama kao što su Los Angeles, London i slično. Druga opcija je da jednostavno skinete njegova djela s interneta i odštampate ih, a zatim organizujete izložbu, što mi smatramo pogrešnim, iako se to sada najviše radi. Treći put, koji smo mi izabrali, jeste da se djela pozajme iz galerija, muzeja i privatnih kolekcija. Provjerite njihovu autentičnost i tako predstavite pravu Banksyjevu priču javnosti“, objašnjava David. Ovaj pristup omogućava posjetiteljima da dožive izložbu na način koji je najbliži originalnoj umjetničkoj namjeri, stvarajući most između tradicionalnih galerijskih postavki i ulične umjetnosti koja se često izbjegava u formalnim okvirima.

Na izložbi su predstavljeni neki od njegovih najpoznatijih radova, uključujući Flying Copper, Monkey Queen, Bomb Hugger, Flag, Toxic Mary i Applause. Osim originalnih grafika, izložba uključuje omote za albume, saradnje s Greenpeaceom, Nikom Caveom i njegov rad na projektu The Simpsons. Među izloženim su i ploče s prepoznatljivim motivima poput Flower Thrower, One Day We’ll Be In Charge i Happy Choppers, te umjetnički projekti Dismaland, Walled Off Hotel i Love Welcomes. Ova raznolika selekcija djela iz različitih faza umjetničke karijere potvrđuje Banksyjevu sposobnost da neprestano pomiče granice kreativnog izraza, povezujući društvene komentare, političke stavove i snažne vizualne simbole.

Posebnu pažnju privlače selfie zone, među kojima se izdvaja rekreacija djela Bomb Hugger, što posjetiteljima omogućuje da i sami postanu dio Banksyjeva svijeta. Ova interaktivna komponenta izložbe pokazuje kako je umjetnost u javnom prostoru, koja je u početku bila neformalna i povremeno nelegalna, sada postala sredstvo za angažiranje šire publike i stvaranje novih oblika umjetničkog doživljaja. Kroz ove zone, posjetitelji ne samo da postaju svjesni Banksyjeve umjetnosti, nego postaju i sudionici u njenoj reinterpretaciji.

Ova izložba otkriva raznolikost Banksyjevog umjetničkog izričaja, njegovu kritiku društvenih fenomena i neprestano preispitivanje granica umjetnosti. Istovremeno, ona pokazuje kako umjetnost može postati moćan alat za društvenu kritiku, izvor inspiracije i mijenjanje postojećih normi. U tom kontekstu, izložba ne samo da predstavlja retrospektivu, već i daje publici priliku da preispita vlastitu ulogu u savremenom društvu.

Banksy i njegov pristup umjetnosti

Banksy, kao jedan od najpoznatijih predstavnika ulične umjetnosti, poznat je po svojoj filozofiji koja odbacuje komercijalizaciju i institucionalizaciju umjetnosti. Njegova izjava o autorskim pravima, da su “autorska prava za gubitnike”, odražava njegov kritički pristup prema mainstreamu i umjetničkoj industriji. On naglašava slobodu umjetnosti kao protest protiv kapitalizma i potrošačkog društva, koji, prema njegovom mišljenju, iskorištavaju umjetnost za profit. Za Banksyja, umjetnost ne bi trebala biti ograničena pravnim normama, već bi trebala biti sredstvo za širenje ideja i pokretanje diskusije.

Banksy često koristi anonimnost kao sredstvo za zaštitu svojih radova od komercijalizacije i manipulacija. Time ne samo da stvara prostor za neovisno mišljenje i izražavanje, već i postavlja pitanje autorstva i vrijednosti u umjetnosti, preispitujući tradicionalne granice između umjetnosti i potrošnje. Njegova anonimnost također daje snagu njegovoj poruci: umjetnost ne bi trebala biti rezervisana samo za elitu ili muzejsku publiku, već bi trebala biti dostupna i relevantna svakodnevnom životu.

Izložba u Beogradu tako postaje više od obične retrospektive; ona je poziv na razmišljanje o ulozi umjetnosti u društvenim promjenama, kao i o tome kako umjetnici poput Banksyja koriste svoju anonimnost i društvenu angažiranost za izazivanje promjena. Banksy svojim radovima ne samo da izaziva kritičke refleksije o stanju svijeta, već poziva na razmatranje kako umjetnost može oblikovati i mijenjati društvene normativne tokove.