Tajana Balaž Jurišić, modna dizajnerica: Moda je moj način da sačuvam naslijeđe

Više od tri decenije, modna dizajnerica i etno kreatorica Tajana Balaž Jurišić gradi prepoznatljiv autorski izraz na modnoj sceni, spajajući tradiciju Slavonije sa savremenim dizajnerskim pristupom. Kroz rad Taya Salona Mode, slavonske rukotvorine, šlinga, vez i prirodni materijali postali su dio kolekcija koje su predstavljene na modnim pistama od regiona do međunarodnih modnih centara poput Milana, Dubaija i Bombaja.

Njene kreacije ne predstavljaju samo modni dizajn, već i oblik očuvanja kulturne baštine kroz savremeni vizuelni jezik. Istovremeno, kao nastavnica u strukovnoj školi, svoje znanje i ljubav prema zanatu prenosi novim generacijama, nastojeći mladima približiti vrijednost ručnog rada u vremenu brze mode i masovne proizvodnje.

U razgovoru za Urban magazin, Tajana govori o ključnim trenucima svoje karijere, inspiraciji koju pronalazi u slavonskom naslijeđu, iskustvima sa svjetskih modnih pista, održivoj modi, radu s mladima i planovima koji je očekuju u narednom periodu.

Više od tri decenije prisutni ste na modnoj sceni. Kada danas pogledate svoj profesionalni put, koje trenutke smatrate ključnim prekretnicama?

Ključna prekretnica u mojoj karijeri bio je odlazak u Novi Sad na Serbia Fashion Week. Tamo sam upoznala gđu Svetlanu Horvat, organizatoricu tog događaja. Zahvaljujući predstavljanju na Serbia Fashion Weeku, na kojem sudjeluju dizajneri iz cijelog svijeta, dobila sam pozive za sudjelovanje na svjetskim Fashion Weekovima.

Vaš rad prepoznatljiv je po spajanju slavonske tradicije i savremenog dizajna. Šta vas je prvobitno privuklo etno dizajnu i kako se taj odnos prema tradiciji mijenjao tokom godina?

Uvijek sam voljela raditi nešto drugačije i u moru istoga htjela sam se predstaviti na drugačiji način. Dobila sam ponudu da izradim haljinu za Miss Slavonije i Baranje i tako je krenulo razmišljanje o prepoznatljivoj haljini koja će biti etno i predstaviti kraj iz kojeg potječem. Kroz godine rada moj odnos prema etnu i poimanje etno mode su se mijenjali. Dvadeset godina sam sudjelovala na natjecanju za etno dizajnera u Vinkovcima, gdje sam upoznala dizajnere iz cijele Hrvatske. Kroz radionice na toj manifestaciji naučila sam kako etno motive primijeniti u modernim tehnikama i shvatila da etno nije samo komad ručnog rada, nego i nešto što na njega podsjeća. Volim koristiti ručne radove u svojim kreacijama jer im tako dajem novi život i vadim ih iz ormara.

U svojim kolekcijama često koristite elemente poput šlinge i zlatoveza. Kako pronalazite ravnotežu između očuvanja autentičnosti tradicionalnih tehnika i potrebe za inovacijom?

U svojim radovima volim koristiti šlingu. Jednu sam kolekciju radila posebnom tehnikom koja podsjeća na šlingu. Način izrade zadržat ću za sebe, a ostali neka sami istraže kako doći do toga.

Koliko je važno da moda bude i čuvar kulturne baštine?

Meni osobno je to jako važno i upravo to provlačim kroz svoje kolekcije. Smatram da se ručna izrada ne smije zaboraviti i da je trebamo prenositi novim generacijama kako bi ono što imamo ostalo vidljivo. Svi ručni radovi izrađeni su od prirodnih materijala i brižno su čuvani, zbog čega su dugotrajni i ugodni za nošenje. Kroz svoje kreacije dajem im novu dimenziju.

Vaše kreacije predstavljene su na modnim pistama u Milanu, Dubaiju i Bombaju. Kako međunarodna publika reaguje na motive i estetiku inspirisanu slavonskim naslijeđem?

U Dubaiju su bili izuzetno zainteresirani. Predstavila sam se kolekcijom sa šlingom, a posebno ih je zanimalo kako se ona izrađuje. Uz kolekciju prikazan je i video izrade ručne i strojne šlinge. Nakon revije moja je kolekcija odabrana za naslovni plakat sajma u Bombaju.

Šta je, po vašem mišljenju, publika prepoznala u kolekciji „Last Minute“ koja je privukla posebnu pažnju međunarodne modne scene?

Mislim da su prepoznali samu izradu šlinge, koja je puna sitnih rupica, kao i kombinaciju spajanja trakica koje imitiraju osnovu i potku u tkanju, uz moderan dizajn.

Koliko su iskustva sa svjetskih modnih pista uticala na vaš kreativni razvoj?

Svako putovanje naučilo me nečemu novom i proširilo moje vidike. Sudjelovati na tako prestižnim događajima posebna je čast i vrijedno iskustvo. Vidjeti svjetske dizajnere i njihov rad izbliza, kao i njihov interes za moj rad, zaista je posebno.

Na koji način Slavonija i dalje ostaje vaša najveća inspiracija, uprkos međunarodnim uspjesima?

Slavonija me dovela do međunarodnih uspjeha i ona će uvijek ostati moja vječna inspiracija. Bogata je rukotvorinama koje mi predstavljaju izazov u stvaranju novih kreacija.

Osim dizajna, radite i kao nastavnica u strukovnoj školi koju ste i sami završili. Kako izgleda taj povratak u učionicu iz druge perspektive?

Posljednjih jedanaest godina radim u školi. Taj posao me ispunjava. Ne samo da volim prenositi znanje učenicima, nego ih želim potaknuti da zavole svoje zanimanje. Ne namećem im etno dizajn kojim se bavim, ali moji učenici sudjeluju na mojim revijama, dio su toga i kroz taj proces uče o svojoj tradiciji. Mnogi od njih su članovi folklornih društava i upoznati su s etno motivima. Poseban je osjećaj ući u učionicu u kojoj sam nekada sjedila kao učenica i stati za nastavničku katedru.

Kakvo interesovanje mladih danas postoji za krojački zanat i modni dizajn?

U našoj županiji postoji jako dobar interes za zanimanja modni tehničar i modni krojač. Svake godine upišemo oko trideset novih učenika.

Šta vas najviše raduje u radu sa učenicima i prenošenju znanja?

Najviše me raduje kada učenici prvih razreda završe svoj prvi samostalni rad i kada vidim oduševljenje na njihovim licima zbog onoga što su napravili.

Koliko je izazovno mladima danas prenijeti vrijednost ručnog rada i zanatskog umijeća u vremenu brze mode i masovne proizvodnje?

To jeste veliki izazov, ali kada sami nešto naprave, učenici su oduševljeni i sretni što imaju nešto unikatno i što su to vlastitim rukama izradili.

Vaš rad koristi prirodne materijale poput lana i pamuka. Koliko su održivost i odgovoran pristup proizvodnji važni u vašem stvaralaštvu?

U vremenu brze mode i činjenice da je tekstilna industrija jedan od velikih zagađivača, veoma je važno razmišljati o tome šta nosimo i kako ćemo te proizvode kasnije odlagati. Svojim kreacijama promovišem održivu modu, koristim prirodne materijale i to mi je izuzetno važno jer su ponovno upotrebljivi.

Šta vas je potaknulo na istraživanje contemporary art niche dizajna i rodno neutralnih kolekcija?

Muška kolekcija „Dominus“ nastala je iz želje da, nakon niza ženskih kolekcija, kreiram i jednu mušku. S obzirom na kombinaciju krojeva i materijala korištenih u izradi, tu kolekciju mogu nositi oba spola.

Kako gledate na sve izraženiju prisutnost rodno neutralne mode u savremenoj modnoj industriji?

Odabir modnog stila je individualan i svako bi trebao nositi ono u čemu se najbolje osjeća.

Smatrate li da moda danas više nego ranije služi kao prostor za istraživanje identiteta i individualnosti?

Smatram da svako treba imati svoj stil i da mu se ne treba nametati ono što je društveno prihvatljivo.

Kako danas gledate na položaj žena u kreativnim profesijama i poduzetništvu, posebno u kontekstu očekivanja koja im se i dalje postavljaju u profesionalnom i privatnom životu?

Smatram da svaka žena koja želi napredovati i graditi karijeru treba imati podršku porodice. Biti uspješna poduzetnica i istovremeno održati porodicu na okupu danas je veoma teško i zahtjevno.

Koliko je bilo izazovno istovremeno graditi karijeru, kreativni rad i privatni život?

Veoma je teško, ali sam imala podršku svoje porodice.

Šta biste savjetovali mladim dizajnerima koji žele razviti autentičan izraz i pronaći svoje mjesto na međunarodnoj sceni?

Savjetovala bih im da žive svoj san, ulažu u ono što žele raditi i vjeruju u to. Uspjeh će doći. Sve ono što radimo s ljubavlju, na kraju nam se vrati.

Na čemu trenutno radite i šta publika može očekivati od Taya Salona Mode u narednom periodu?

Trenutno se pripremam za Berlin Fashion Week i Mediteran Fashion Week, a radim i novu kolekciju za Serbia Fashion Week. Sve novosti mogu se pratiti na mom Instagram profilu.