Piše: za edukativnu platformu Znanjem do zdravlja
Prostata je mala žlijezda, dio muškog reproduktivnog sistema. Smještena je ispod mokraćne bešike, a ispred završnog dijela debelog crijeva, rektuma. Prostata je veličine oraha i okružuje uretru (cjevčicu kroz koju prolazi urin iz bešike). Prostata učestvuje u proizvodnji sjemene tekućine.
Karcinom prostate se razvija kao posljedica nekontrolisanog umnožavanja ćelija prostate, što onda ometa funkciju normalnih ćelija.
Karcinom prostate se može proširiti na susjedne organe, kao što su mokraćna bešika, debelo crijevo, limfni čvorovi u okolini, ali i druge udaljene dijelove tijela.
Koji su rizici za razvoj karcinoma prostate?
Uzrok karcinoma prostate je nepoznat, ali su poznati rizici za razvoj karcinoma prostate:
- Starosna dob – sa starenjem rizik za razvoj karcinoma prostate se povećava. Najčešće se karcinomi prostate javljaju kod muškaraca starijih od 55 godina.
- Porodična historija – muškarci čiji su očevi ili braća razvili karcinom prostate imaju veći rizik za razvoj karcinoma. Porodična historija karcinoma dojke ili jajnika, prisustvo BRCA gena u porodici također povećava rizik za razvoj karcinoma prostate.
- Gojaznost i pretilost su rizik za razvoj agresivnog oblika karcinoma prostate. Održavanje normalne težine pogotovo osobama starijima od 50 godina smanjuje rizik za razvoj ovog karcinoma.
- Dijeta koja obiluje životinjskom masti (crveno meso, maslac, punomasni mliječni proizvodi), a siromašna povrćem.
Koji su simptomi i znaci karcinoma prostate?
U ranim stadijima karcinoma prostate većina osoba nema znake ili simptome ove bolesti. Kad se simptomi jave obično su rezultat proširenja tumora na susjedna tkiva i organe.
Najčešći simptomi su:
- Tup bol u karlici
- Često mokrenje
- Poteškoće sa uriniranjem u obliku bola, pečenja te smanjen tok urina
- Bol povezan s ejakulacijom
- Bolovi u leđima i kukovima
- Bolovi u kostima
Kako se dijagnosticira karcinom prostate?
Ako pripadate bilo kojoj od dole navedenih grupa, preporučuje se da se posavjetujete sa svojim porodičnim ljekarom o mogućnostima skrininga na karcinom prostate.
- Godine između 45 do 69
- Pojava znakova ili simptoma uvećane prostate
- Prisustvo karcinoma prostate u porodici
Testovi koji se koriste za dijagnozu:
- Krvni testovi – Krvni test PSA mjeri nivo specifičnog proteina, antigena (prostate, specifični antigen – PSA), koji proizvode isključivo ćelije prostate. Obično je mala količina ovog antigena prisutna u krvi zdravog muškarca. Testiranje zdravog muškarca na PSA je kontraverzno jer nivo može biti povećan kod benignih kondicija kao što su infekcija, inflamacija, benigno uvećanje prostate, ali i kod karcinoma prostate. Testiranjem se mogu pronaći promjene u nivou ovog antigena i njegove produkcije. Ovaj test se također koristi i za određivanje stadija karcinoma, planiranje tretmana, i praćenja uspješnosti tretmana. Brzo povećanje u nivou PSA je obično nepovoljan znak.
- Digitalno-rektalni pregled prostate – U toku ovog pregleda, vaš doktor pregleda prostatu sa prstom uvučenim u završni dio debelog crijeva rektum. Naravno da je prst koji se koristi presvučen rukavicom i namazan lubrikantom da bi se smanjila nelagoda kod pregleda. Pregledom se ocjenjuje veličina, oblik i tekstura prostate. Ako se nađu promjene i odstupanje od normalnog, upućujete se na dalje testiranje.
Ako vaš ljekar posumnja da imate karcinom prostate, on će obaviti jednu ili više pretraga kao što su:
Biopsija – Ljekar će uzeti mali uzorak tkiva iz vaše prostate. Zatim će drugi ljekar pogledati taj uzorak pod mikroskopom da vidi ima li znakova karcinoma.
Ultrazvuk ili MRI snimanje – Ove pretrage prikazuju unutrašnjost tijela i mogu pokazati abnormalne izrasline.
Kako se liječi karcinom prostate?
Osobe s utvrđenom dijagnozom karcinoma prostate odlučuju se za način liječenja sa svojim urologom i onkologom na osnovu utvrđenog stadija karcinoma (koliko se karcinom proširio).
Glavne opcije uključuju:
- Aktivno praćenje – Ako je preporučena ova opcija, liječenje neće početi odmah. Umjesto toga, redovno ćete raditi testove da biste pratili da li karcinom raste ubrzano. Ako počne brže rasti, započinje se aktivno liječenje.
- Operacija – Karcinom prostate se ponekad liječi uklanjanjem prostate hirurškim putem.
- Radioterapija – Zračenje uništava ćelije raka. Može se dati putem mašine koja se kreće oko tijela ili se izvor zračenja može postaviti direktno u prostatu.
- Hormonska terapija – Muški hormoni potiču rast raka prostate. Hormonska terapija smanjuje nivo tih hormona, što može smanjiti rak. Terapija se provodi lijekovima ili operacijom odstranjivanja testisa (muški hormoni se proizvode u testisima). Obično se koristi kod uznapredovalog raka, ali ponekad se daje i kod ranih stadija zajedno sa zračenjem ili operacijom.
- Hemoterapija – Ova terapija podrazumijeva korištenje lijekova koji ubijaju ćelije raka ili sprječavaju njihov rast. Kod uznapredovalog raka prostate, hemoterapija se može koristiti ako hormonska terapija prestane djelovati. U nekim slučajevima se hormonska terapija kombinuje s hemoterapijom.
Neki ljudi, posebno stariji muškarci sa ozbiljnim zdravstvenim stanjima, mogu odlučiti da ne primaju nijednu od navedenih terapija. Umjesto toga mogu izabrati opciju „pažljivog čekanja“ – koja nije isto što i aktivno praćenje. Ne zahtijeva redovno testiranje, već uključuje tretiranje simptoma kad se pojave.
Kako izabrati odgovarajući tretman?
Vi i vaš ljekar ćete zajedno odlučiti koji je tretman najbolji za vas. Odluka zavisi od:
- Stadija karcinoma
- Vaše starosti
- Prisustva drugih zdravstvenih problema
- Vašeg stava prema dostupnim opcijama
Uvijek obavijestite ljekara kako se osjećate u vezi s tretmanom. Kada vam se predloži tretman, pitajte:
- Koje su koristi ovog tretmana? Hoće li vam pomoći da duže živite? Hoće li smanjiti ili spriječiti simptome?
- Koji su nedostaci ovog tretmana?
- Postoje li druge opcije?
- Šta će se desiti ako ne prihvatite ovaj tretman?
