Nakon tri godine na vrhu godišnje liste Economist Intelligence Unita (EIU), austrijsku prijestolnicu Beč prestigao je Kopenhagen. Glavni grad Danske zauzeo je prvo mjesto na listi najboljih gradova za život u svijetu za 2025. godinu, objavljenoj u utorak.
Deset gradova koji su ostvarili najbolje rezultate prema kriterijima kvaliteta života su:
- Kopenhagen, Danska
- Beč, Austrija
- Zürich, Švicarska
- Melbourne, Australija
- Ženeva, Švicarska
- Sydney, Australija
- Osaka, Japan
- Auckland, Novi Zeland
- Adelaide, Australija
- Vancouver, Kanada
Kopenhagen
Kako se bira najbolji grad za život?
EIU, sestrinska organizacija magazina The Economist, rangirala je ukupno 173 grada širom svijeta prema različitim kriterijima, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, stabilnost, infrastrukturu i kvalitetu okoliša.
Kopenhagen je zauzeo vodeću poziciju zahvaljujući savršeno ocijenjenim parametrima stabilnosti, obrazovanja i infrastrukture, dok Beč i švicarski grad Zürich dijele drugo mjesto.
Australski Melbourne zadržao je četvrto mjesto, a Ženeva se našla na petom. Sydney je skočio sa sedmog na šesto mjesto, dok su Osaka i Auckland podijelili sedmo mjesto. Među deset najboljih gradova ušli su još i Adelaide (9. mjesto) i Vancouver (10. mjesto).
Kopenhagen
Kopenhagen – grad sreće i sigurnosti
Kopenhagen je, osim što je proglašen najboljim gradom za život, već ranije zauzeo i prvo mjesto na listi najsretnijih gradova svijeta (Happy City Index). Prema riječima njegovih stanovnika, grad se ističe sigurnošću i inkluzivnošću, tipičnom za cijelu Dansku.
Danny Maiorca, koji vodi blog Danny in the North, već neko vrijeme živi u Kopenhagenu. On naglašava da dansko društvo rado prihvata pridošlice, ekološki je osviješteno, a druženje i upoznavanje ljudi je jednostavno. Grad je, kako kaže, odličan za odgoj djece, ima mnogo opcija za zdravu ishranu, biciklizam je sveprisutan, a međunarodna povezanost odlična. Ključna prednost, ističe, jeste to što su plate usklađene s troškovima života.
Slična iskustva ima i Amerikanka Ilana Buhl, koja se također preselila u dansku prijestolnicu.
Zašto Beč više nije broj jedan?
Iako je Beč ostvario visoke rezultate u većini kategorija, njegov rejting u oblasti stabilnosti značajno je opao. Nasuprot tome, Kopenhagen je zadržao odlične rezultate u svim segmentima. Pad rezultata Beča u stabilnosti povezan je s nedavnim incidentima, uključujući prijetnju bombom tokom koncerta Taylor Swift prošlog ljeta, zbog čega je događaj otkazan.
„Globalni kvalitet života ostao je uglavnom stabilan tokom protekle godine, ali kao i 2024., stabilnost je opala na svjetskom nivou. Taj pritisak doveo je do toga da Beč nakon tri godine izgubi vodeću poziciju“, izjavila je Barsali Bhattacharyya, zamjenica direktorice EIU-a.
Fanovi Taylor Swift u Beču nakon otkazanog koncerta
Najveći padovi na listi
Beč nije jedini grad koji je zabilježio pad u ocjenama. Calgary, koji je 2024. bio na petom mjestu, ove godine ispao je iz top 10, spustivši se na 18. poziciju, uglavnom zbog smanjene ocjene za zdravstvo. Ista situacija zadesila je i tri druga kanadska grada zbog preopterećenog zdravstvenog sistema. Toronto je pao s 12. na 16. mjesto.
Među američkim gradovima, Honolulu na Havajima najbolje je rangiran, zauzevši 23. mjesto. S druge strane, britanski gradovi bilježe pad – London je pao s 45. na 54. mjesto, Manchester s 43. na 52., a Edinburgh s 59. na 64.
Deset najgorih gradova za život u 2025. godini su:
- Damask, Sirija
- Tripoli, Libija
- Dhaka, Bangladeš
- Karachi, Pakistan
- Alžir, Alžir
- Lagos, Nigerija
- Harare, Zimbabve
- Port Moresby, Papua Nova Gvineja
- Kijev, Ukrajina
- Caracas, Venezuela
Damask
Život u Damasku
Damask je i dalje rangiran kao grad s najlošijim uslovima za život, uglavnom zbog posljedica građanskog rata u Siriji – raseljenosti stanovništva, ekonomske krize i sigurnosnih problema. Iako su pojedini dijelovi grada pod kontrolom vlade i smatraju se donekle sigurnim, američki State Department i dalje savjetuje da se ne putuje u Siriju zbog rizika od terorizma, sukoba i nemira.
Ekonomska situacija je izrazito teška – inflacija, nezaposlenost i pad životnog standarda pogađaju veliki broj ljudi. Osnovne potrepštine su često nedostupne, a pristup struji i bankarskim uslugama ograničen. Rat je raselio milione Sirijaca, kako unutar zemlje, tako i van nje, duboko narušivši društvene strukture. I pored promjene režima krajem 2024. godine i odlaska bivšeg predsjednika Bashara al-Assada, u Damasku nije došlo do vidljivog poboljšanja kvaliteta života.
