Slabe, hipotonične noge i zadržavanje tečnosti nisu samo estetski problem. Naučna istraživanja pokazuju da mogu biti važan pokazatelj općeg zdravstvenog stanja i jedan od prvih znakova promjena koje se odvijaju u organizmu, zbog čega njihovo ignorisanje može imati dugoročne posljedice.

Piše: Alex Saša Glušac
Tao studio Sarajevo | Tel. 060 307 6337

Noge su slaba tačka, posebno kod žena starijih od 40 godina. Problemi s cirkulacijom, zastojem tečnosti, gubitkom tonusa i mišićne mase veoma su česte pojave.

To su stanja koja mnogima smetaju prvenstveno zato što su vidljiva. Neke žene najviše primjećuju mlitavost, mišiće koji djeluju „ispražnjeno“ i kožu koja više nema nekadašnju zategnutost. Druge više primjećuju oticanje i zadržavanje tečnosti – noge koje otiču predveče, članke koji su ujutro normalni, a navečer ostaju obilježeni tragom čarapa.

Ali šta ako je estetski aspekt samo vrh ledenog brijega? Šta ako je stanje mišića nogu duboko povezano s općim zdravstvenim stanjem, načinom na koji se osjećate danas i kako ćete se vjerovatno osjećati sutra?

Nauka je po ovom pitanju mnogo jasnija i odlučnija nego što većina ljudi misli.

Podatak koji bi trebao navesti sve na razmišljanje

Meta-analiza objavljena u časopisu Archives of Physical Medicine and Rehabilitation analizirala je 38 studija sa gotovo dva miliona ispitanika i pokazala da osobe s većom mišićnom snagom imaju 31 posto manji rizik od smrtnosti iz svih uzroka u odnosu na osobe sa slabijom mišićnom snagom.

Kod žena je ta povezanost još izraženija – rizik je manji za čak 40 posto.

Kada se posebno mjerila snaga nogu testom opružanja koljena, rezultat je bio isti: osobe sa snažnijim nogama imale su 14 posto manji rizik od smrtnosti.

Ne govori se o sportistima u odnosu na osobe koje se ne kreću, već o običnim ljudima čiji su mišići više ili manje snažni, a razlika u ukupnom zdravlju pokazala se ogromnom.

Mišićna snaga, naročito snaga nogu, jedan je od najsnažnijih pokazatelja budućeg zdravlja. U mnogim istraživanjima pokazala se važnijom čak i od tjelesne težine ili nivoa holesterola.

Alex Saša Glušac

Mišić nije samo „motor“ – on je prava apoteka

Skeletni mišići nisu samo tkivo koje nam omogućava kretanje. Oni predstavljaju najveći metabolički organ u tijelu i tokom rada proizvode supstance koje direktno utiču na naše zdravlje.

Te supstance nazivaju se miokini i predstavljaju jedno od najznačajnijih otkrića u fiziologiji vježbanja posljednjih dvadesetak godina.

Pregledni naučni rad objavljen u časopisu International Journal of Molecular Sciences (Zunner i saradnici, 2022.) pokazao je da mišići tokom kontrakcije oslobađaju miokine koji imaju protivupalno, metaboličko i imunološko djelovanje. Oni smanjuju hroničnu upalu, poboljšavaju osjetljivost na insulin, štite kosti, a utiču čak i na zdravlje mozga.

Drugim riječima, svaki put kada mišić radi, on proizvodi svoju „prirodnu terapiju“ i putem krvi je šalje cijelom organizmu.

Kada su mišići slabi i rijetko aktivni, ova prirodna „apoteka“ se gasi. Proizvodnja miokina opada, hronična upala niskog stepena raste, a organizam ulazi u začarani krug u kojem manje mišića znači manje zaštite, više upale, a samim tim i još veći gubitak mišićne mase.

Začarani krug: sarkopenija i hronična upala

Sarkopenija, odnosno postepeni gubitak mišićne mase i snage povezan sa starenjem, nije samo mehanički proces. Prati je i porast hronične upale niskog stepena, poznate u naučnoj literaturi kao inflammaging.

Mišići koji se gube prestaju proizvoditi protivupalne miokine. Povećana upala dodatno ubrzava gubitak mišića jer upalni citokini razgrađuju mišićne proteine. Manje mišića znači još manje zaštitnih miokina i tako se začarani krug nastavlja.

Zato gubitak tonusa nogu nije samo estetski problem. To je vidljiv znak tihog upalnog procesa koji već mijenja unutrašnju ravnotežu organizma, čak i kada nema bolova i kada laboratorijski nalazi izgledaju uredno.

Alex Saša Glušac

Noge govore više od ruku

Postoji razlog zbog kojeg se gubitak mišića drugačije primjećuje na nogama nego na rukama.

Na rukama se gubitak tonusa brzo vidi – postaju tanje i mlitavije. Međutim, ruke u svakodnevnom životu nose mnogo manje opterećenje.

Noge su drugačije. One nose težinu cijelog tijela pri svakom koraku, predstavljaju pumpu za vensku i limfnu cirkulaciju, stabilizuju karlicu i štite koljena.

Kada mišići nogu oslabe, ne gubi se samo volumen već i više važnih funkcija istovremeno.

Oticanje i zadržavanje tečnosti: nije višak vode, već slaba mišićna pumpa

Krv koja se spušta u noge mora se vratiti prema srcu protiv sile gravitacije. Isto važi i za limfu.

Mišići nogu predstavljaju pumpu koja omogućava taj povratak. Svaka mišićna kontrakcija pritiska vene i limfne sudove i potiskuje tečnost prema gore.

Kada su mišići slabi i malo se koriste, ta pumpa radi usporeno, tečnost se zadržava u donjim dijelovima nogu, a rezultat su otečene i teške noge te trag čarapa na koži predveče.

Studija objavljena u časopisu Phlebology pokazala je da program ciljano odabranih vježbi koje aktiviraju mišićnu pumpu može smanjiti hronično oticanje nogu za približno 300 mililitara. Bez lijekova, bez krema i bez kompresivnih čarapa – jednostavno zahvaljujući pravilnom radu mišića.

Zadržavanje tečnosti najčešće nije posljedica viška vode u organizmu, već nedovoljno aktivne mišićne pumpe.

Alex Saša Glušac

Koljeno gubi svoj prirodni amortizer

Još jedno područje koje trpi posljedice slabih nogu jesu koljena.

Meta-analiza objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine, koja je obuhvatila gotovo 47.000 ispitanika, pokazala je da slabost kvadricepsa povećava rizik od simptomatske artroze koljena za 85 posto kod žena i 43 posto kod muškaraca.

Kvadriceps predstavlja prirodni amortizer koljena. Kada je snažan, ublažava opterećenja i pravilno vodi čašicu koljena pri svakom koraku. Kada oslabi, opterećenje se direktno prenosi na zglob, a njegovo trošenje se ubrzava.

Slabe noge nisu samo estetski problem – one znače i manje zaštićena koljena.

A tu je i mozak

Možda najzanimljiviji podatak odnosi se upravo na mozak.

Jedan od miokina koji nastaje tokom rada mišića naziva se irisin.

Pregledni rad objavljen 2024. godine u časopisu International Journal of Molecular Sciences (Paoletti i Coccurello) pokazao je da irisin ima neuroprotektivno djelovanje. Smanjuje oksidativni stres u mozgu, poboljšava aktivnost BDNF-a – faktora rasta koji održava neurone zdravim – i u eksperimentalnim istraživanjima pokazuje potencijalnu zaštitu od neurodegenerativnih bolesti.

Dakle, mišići ne proizvode zaštitu samo za sebe, već i za mozak.

Slabi i neaktivni mišići znače manje irisina, manje BDNF-a i manju zaštitu nervnog sistema.

Šta ovo ne znači

Važno je biti potpuno jasan.

Ovo ne znači da trening nogu sprječava neurodegenerativne bolesti ili liječi artrozu.

Ono što nauka pokazuje jeste da je mišićna snaga jedan od najpouzdanijih pokazatelja općeg zdravlja, a snaga nogu jedan od najboljih pokazatelja koliko organizam uspješno stari.

Zato otečene, teške i hipotonične noge ne treba posmatrati samo kao estetski problem. Ponekad upravo one predstavljaju jedan od prvih znakova da je vrijeme da se ozbiljnije posvetimo svom zdravlju.

Alex Saša Glušac

Gdje se teorija pretvara u praksu

U Tao studiju Sarajevo poseban fokus stavlja se na jačanje funkcionalne snage nogu, poboljšanje cirkulacije i aktivaciju duboke muskulature. Ovakav pristup polazi od činjenice da zdravi i aktivni mišići nisu važni samo za izgled, već i za pravilnu funkciju cijelog organizma, posebno u kontekstu mišićne pumpe i održavanja tonusa.

Kroz pažljivo osmišljene vježbe koje podstiču rad mišićne pumpe, unapređuju tonus i pokretljivost te doprinose boljoj posturalnoj stabilnosti, polaznici postepeno grade veću snagu, osjećaj lakoće u nogama i dugoročnu podršku općem zdravlju. Treninzi se održavaju u prostoru Studija Move, na adresi Marka Marulića 2, a dodatne informacije i rezervacije dostupne su putem telefona 060 307 6337, kao i putem Facebooka.