Piše: Alex Saša Glušac
Tao studio Sarajevo | Tel. 060 307 6337

Jedno od najraširenijih mišljenja među neurolozima jeste da su moždane ćelije stalno međusobno povezane. To znači da, što se više neuronskih mreža formira u našem mozgu, postajemo sposobniji za učenje i prilagođavanje, zbog čega se često kaže da je vježba put do majstorstva. Što više sviraš muzičke instrumente, govoriš strane jezike ili isprobavaš nove stvari, to postaješ vještiji.

Nauka to zna već dugo, ali danas se sve više proučava i druga strana tog procesa – sposobnost zaboravljanja, odnosno „isključivanja“ starih neuronskih veza kako bi se napravio prostor za nova znanja. Taj proces naziva se sinaptičko orezivanje.

Mozak kao vrt koji se stalno obnavlja

Zamisli mozak kao vrt u kojem ne rastu cvijeće i voće, već se stvaraju sinaptičke veze između ćelija. Te veze su poput mostova kojima putuju dopamin, serotonin i drugi neurotransmiteri. U tom „vrtu“ rade glijalne ćelije, koje se mogu posmatrati kao specijalizovani vrtlari. Neke pomažu bržem prenosu impulsa između neurona, dok druge uklanjaju ono što više nije potrebno, poput opalog lišća.

„Vrtlari“ koji orezuju grane u mozgu zovu se mikroglija. Oni uklanjaju nepotrebne veze, a nauka još uvijek istražuje kako tačno prepoznaju koje treba odstraniti. Poznato je da se neiskorištene sinapse obilježavaju posebnom bjelančevinom C1q, nakon čega ih mikroglija prepoznaje i uklanja.

San kao proces mentalnog čišćenja

San je od presudne važnosti jer se tokom sna odvija značajan dio ovog procesa. Mozak tada istovremeno stvara nove veze i uklanja one koje više nisu korisne kako bi napravio prostor za efikasnije obrasce.

Tokom spavanja moždane ćelije privremeno smanjuju svoj volumen, što omogućava efikasnije uklanjanje metaboličkog otpada i reorganizaciju neuronskih mreža. Zato se nakon kvalitetnog sna često javlja osjećaj mentalne lakoće i jasnoće.

San osvježava um, slično kao defragmentacija računarskog diska. Čak i kratko drijemanje od 10 do 20 minuta može pomoći mozgu da se odmori i obradi informacije.

Kako pažnja oblikuje mozak

Samo sinaptičke veze koje nisu dovoljno korištene imaju veću vjerovatnoću da budu uklonjene, dok one koje se redovno aktiviraju jačaju. Zato je važno obratiti pažnju na ono o čemu najčešće razmišljamo.

Ako se stalno opterećujemo nebitnim stvarima, a zanemarujemo ono što je važno, veća je vjerovatnoća da ćemo upravo to i izgubiti iz fokusa. Ako većinu vremena provodimo u negativnim obrascima razmišljanja, oni se dodatno učvršćuju.

Najvažnije je svjesno birati fokus pažnje, jer na taj način učimo upravljati vlastitim umom.

Svjesno upravljanje mentalnim obrascima

Ne možemo kontrolisati sve što nam se događa, ali možemo birati kako ćemo reagovati. Time utičemo na jačanje onih neuronskih veza koje nam koriste. Važno je ne trošiti energiju na ono što nas koči i ne vrtjeti se ukrug kroz iste misli, nego usmjeriti pažnju na ono što donosi jasnoću i rast.

Sve zavisi od strategije – na nama je da svoj mozak koristimo mudro. Prava mudrost dolazi kada naučimo odoljeti nepotrebnim mentalnim impulsima. Kada im prestanemo davati pažnju, oni postepeno gube snagu i značaj.

Za privatne lekcije qigonga i meditacije možete se obratiti putem telefona 060 307 6337 ili putem Facebooka. Časovi se održavaju u prostoru Studija Move, na adresi Marka Marulića 2.