Na filmskom platnu bila je neodoljiva, glamurozna i fatalna. Van njega – povučena i skromna. Reditelji su je opisivali kao mirnu osobu s „kožom boje kajsije“, čija je stidljivost nestajala samo kada bi zaplesala. Tada bi iz nje progovarala strast, utjelovljena u vatrenim pokretima flamenka – naslijeđu njenih španskih predaka. Fred Astaire, jedan od najvećih plesača u historiji filma, nazvao ju je najboljom partnericom s kojom je ikada plesao.

Od djevojčice iz Brooklyna do zvijezde Hollywooda

Rita Hayworth, rođena kao Margarita Carmen Cansino u Brooklynu 1917. godine, odrastala je uz ples. Njen otac, Eduardo Cansino, bio je španski plesač, dok je majka, Volga Hayworth, poticala iz englesko-irske porodice. Ples joj je bio nametnut od ranog djetinjstva – dok su druga djeca uživala u igri, Rita je sate provodila na napornim probama. Već sa šest godina prvi put je nastupila, a do dvanaeste postala profesionalna plesačica, nastupajući s ocem u noćnim klubovima širom SAD-a i Meksika.

Upravo tamo ju je primijetio producent iz studija Fox i ponudio joj prvi ugovor. Međutim, iako je ples bio njena ulaznica u svijet filma, Rita je često isticala da joj je ukrao djetinjstvo.

Gilda – uloga koja ju je učinila besmrtnom

Film Gilda (1946), u režiji Charlesa Vidora, obilježio je njenu karijeru, ali i život. Scena u kojoj Rita u crnoj satenskoj haljini senzualno skida rukavice postala je legendarna, a sam film izazvao je kontroverze i cenzuru. Gilda je bila sve suprotno od tipične američke žene tog doba – strastvena, ambiciozna i nekonvencionalna. Rita je ovom ulogom postala oličenje femme fatale, osvojivši status jedne od najvećih zvijezda Hollywooda.

Ipak, poistovjećivanje s Gildom pratilo ju je kroz cijeli život. Na to je jednom prokomentirala:

„Muškarci odlaze u krevet s Gildom, a bude se sa mnom. Niko ne može biti Gilda 24 sata dnevno.“

Ljubavni brodolomi i teret slave

Privatni život Rite Hayworth bio je daleko od filmske bajke. Udavala se pet puta, a njeni brakovi su često bili obilježeni manipulacijom i razočarenjima. Prvi suprug, Edward Judson, vidio ju je isključivo kao investiciju – bio je taj koji ju je nagovorio da promijeni prezime u Hayworth, podvrgne se estetskim zahvatima i prilagodi se holivudskim standardima ljepote.

Njen brak s Orsonom Wellesom, iako pun strasti, nije opstao – tvrdila je da on nikada nije želio porodicu. Udala se i za princa Aly Khana, postavši prva „holivudska princeza“, ali i ta veza bila je kratkog vijeka. O njenim razočarenjima najbolje govori njena izjava:

„Ono što me najviše iznenađuje u životu nisu propali brakovi, već oni koji su opstali.“

Emotivni problemi i porodične tragedije gurnule su je u alkoholizam, što je dodatno utjecalo na njen profesionalni život. Postala je simbol holivudske sudbine – žene koju su slava i ljepota uzdigle, ali i uništile.

Ikona zlatnog doba Hollywooda

Tokom tri decenije karijere, Rita Hayworth snimila je oko 60 filmova, među kojima su Only Angels Have Wings, The Lady from Shanghai, Tales of Manhattan, You’ll Never Get Rich i Cover Girl. Njene slike krasile su naslovnice magazina, a tokom Drugog svjetskog rata bila je najpopularnija pin-up djevojka među američkim vojnicima.

Nažalost, 1980. godine dijagnosticirana joj je Alzheimerova bolest, iako su se simptomi pojavljivali još 1960-ih. Posljednje godine provela je povučeno, daleko od svjetla reflektora. Preminula je 1987. godine u svom domu u New Yorku.

I danas, Rita Hayworth ostaje simbol zlatnog doba Hollywooda – žena čiji je ples hipnotizirao, a čija je ljepota osvajala. Iza filmske dive krila se djevojka iz Brooklyna koja je samo željela ono što svi žele: „Biti voljena.“