Netflixov dokumentarac Don't Die prati Bryana Johnsona u njegovoj misiji da pronađe način za zaustavljanje starenja. U vremenu kada je potraga za vječnom mladošću prešla iz oblasti mitologije u sferu molekularne biologije, ovaj bogati poduzetnik ulaže ogromne sume novca i svoje tijelo kako bi proširio ljudski život mnogo izvan trenutnih granica ljudske biologije. Njegova misija je da zaustavi starenje primjenom najnovijih naučnih saznanja i inovativnih metoda, čime pokušava pomjeriti granice dugovječnosti i potaknuti važne diskusije o budućnosti starenja.

Bryan Johnson je američki poduzetnik koji je stekao bogatstvo prodajom svoje kompanije Braintree, specijalizirane za internetska plaćanja, firmi PayPal za 800 miliona dolara 2013. godine. Rođen je 1977. godine u saveznoj državi Utah u mormonskoj porodici. Nakon što je prošao kroz period depresije i napustio mormonsku vjeru, odlučio je uložiti svoje vrijeme i sredstva u istraživanje načina za produženje ljudskog života.

U svojoj 47. godini, Johnson pristupa borbi protiv starenja koristeći metodologiju koja se temelji na podacima, sličnu onoj koju je koristio dok je bio stručnjak za softverski razvoj. Njegov projekt Blueprint pretvara vlastito tijelo u laboratorij, ulažući milione dolara svake godine u jedan od najvećih eksperimenata protiv starenja. Ovaj projekt nije samo odraz njegove lične ambicije, već se temelji na ozbiljnom naučnom istraživanju, zbog čega je postao poznat kao “najtemeljitije praćeni čovjek u historiji”.

Foto: Netflix

Johnsonov tim od tridesetak stručnjaka proučio je više od hiljadu naučnih radova kako bi osmislio protokol za produženje životnog vijeka. Rezultat je složen režim koji uključuje uzimanje 54 dodatka prehrani dnevno, strogu ishranu i niz eksperimentalnih postupaka koji predstavljaju vrhunac biomedicinske nauke. Svaki zahvat se pažljivo prati mjerenjem više od 70 organa i bioloških sistema.

Njegov pristup borbi protiv starenja uključuje različite eksperimentalne postupke, poput genske terapije folistatinom u Hondurasu, koja je namijenjena povećanju mišićne mase i usporavanju epigenetskog starenja. Također, istraživao je transfuzije krvne plazme, uključujući i izmjene plazme s vlastitim sinom, koje su kasnije obustavljene, što ukazuje na njegovu spremnost da testira nedokazane metode. Protokol uključuje i lijekove kao što je rapamicin, koji se koristi kod transplantacija organa, a pokazao je obećavajuće rezultate u istraživanjima dugovječnosti. Osim toga, Johnson prima injekcije alfa-estradiola i terapiju matičnim stanicama za obnovu funkcije zglobova.

Rezultati njegovog eksperimenta su izuzetno ohrabrujući: njegova izmjerena stopa starenja (0,64) bolja je od 99% dvadesetogodišnjaka, a u najvišim je postocima po brojnim zdravstvenim pokazateljima, uključujući mišićnu masu i nivo upale u tijelu. Međutim, ova postignuća također otvaraju pitanja o tome koliko su trajna i šta zapravo znače.

Foto: Netflix

Johnsonove metode izazvale su žestoke rasprave među naučnicima. Kritičari ističu da njegovo individualno eksperimentiranje, iako fascinantno, zaobilazi strog okvir kliničkih ispitivanja koji je ključan za medicinski napredak. Spoj tehnologije i biologije u njegovom pristupu, uključujući istraživanje neuralnih sučelja u dugovječnosti, otkriva i mogućnosti i ograničenja trenutne nauke o starenju.

Johnsonova vizija ne prestaje sa njegovim osobnim transformacijama. Naime, njegova studija Blueprint teži proširiti metode na 2.500 učesnika kroz 90-dnevni program koji se fokusira na dugovječnost i metaboličko zdravlje.

Dokumentarac zaključuje da, bez obzira smatramo li ga revolucionarnim ili nerazumnim, Johnsonov rad sigurno podiže nivo javne rasprave o istraživanju starenja. Njegov transparentan pristup samoistraživanju, u kombinaciji sa Netflixovim dokumentarcem, složene naučne koncepte čini dostupnima široj javnosti, potencijalno buđenjem interesa za naučni napredak u istraživanju dugovječnosti.