„Budućnost informacijske tehnologije: Šta je sljedeće u računarstvu?“, bila je tema o kojoj je danas u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine govorio Namik Hrle, inostrani član ANUBiH-a, direktor IBM-ove razvojne laboratorije u Njemačkoj i jedan od najistaknutijih svjetskih stručnjaka za baze podataka i umjetnu inteligenciju.

U svom predavanju Hrle je govorio o ključnim trendovima koji će oblikovati budućnost računarstva, uključujući eksplozivan razvoj umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i sistema visokih performansi, koji će se sve više integrisati kroz hibridne cloud platforme. Poseban fokus stavio je na sinergiju klasičnih i novih tehnologija – bitova, neurona i kubita – te potencijal koji njihova kombinacija ima za rješavanje izazova savremenog društva. „Budućnost neće pripadati jednoj paradigmi, već njihovoj integraciji – i to brže nego što mislimo“, smatra Hrle.

„Ako pogledamo i analiziramo kompletan prostor informacijske tehnologije možemo uočiti tri razvojna vektora. Prvi je nastavak pomjeranja granica mogućnosti poluprovodnika i taj svijet možemo zvati svijet bita. Drugi je ubrzavanje razvoja kvantnog računarstva i to je svijet kubita. I treći je vrtoglavi razvoj umjetne inteligencije pogotovo onog njenog dijela koji se bavi i koji je baziran na neuronskim mrežama i zbog toga taj svijet možemo zvati svijet ili područje neurona. Kada uzmemo ova tri vektora oni konvergiraju pojačavajući efekte jedan drugoga. U toj konvergenciji nalazi se put budućnosti  računarstva“, pojasnio je Hrle.

Umjetna inteligencija nas uči novim načinima razmišljanja, kvantno računarstvo pomjera granice mogućeg, a klasične arhitekture postaju efikasnije nego ikad, smatra Hrle. Tokom predavanja istakao je i gdje nas u budućnosti vodi umjetna inteligencija.

„Umjetna inteligencija i njen razvoj nastavit će se bez obzira na to jesmo li uplašeni, protivimo li se tome ili protestujemo, jer potencijal koji ona ima i obećanja koja nosi – posebno u oblastima poput medicine – su ogromni. Taj razvoj će se nastaviti, donoseći i glavobolje i traume čitavim segmentima društva. Onaj ko je ne prihvati, biće gubitnik.“

Namik Hrle smatra da bismo svi trebali koristiti dostupne alate kojih danas ima u izobilju. Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da se nalazi u sličnoj poziciji kao i većina zemalja u svijetu – nažalost, nedovoljno uključena u generiranje i znanja, ali i u primjeni bilo kojeg aspekta korištenja umjetne inteligencije.

Podsjetimo, Namik Hrle je jedan od rijetkih eksperata koji nose titulu IBM Fellow, najviše tehničko priznanje u okviru kompanije IBM. Do sada je objavio 76 patenata i dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada za inovacije i tehnička dostignuća.

Namik Hrle – IBM Fellow, direktor je IBM-ovih globalnih razvojnih timova u oblastima baza podataka i umjetne inteligencije, kao i direktor IBM-ove najveće razvojne laboratorije u Njemačkoj. Pripada malom broju eksperata koji nose titulu IBM Fellow, najviši stupanj tehničke karijere, priznanje koje IBM dodjeljuje za najveći nivo tehničkog znanja, inovacije, doprinos IBM-ovim poslovnim rezultatima, eksterne i interne reputacije, te promocije karijere tehničkih talenata.

Banjalučanin po rođenju, član IBM akademije i Vijeća tehničkih stručnjaka, istaknuti IBM izumitelj sa 76 objavljenih patenata, brojnih izvanrednih tehničkih dostignuća, autorskih priznanja i korporacijskih nagrada, Namik Hrle ima svjetsku reputaciju vrhunskog stručnjaka za korištenje podataka i umjetne inteligencije za digitalnu transformaciju i reinvenciju poslovnih aplikacija. Namik Hrle je inostrani član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.