Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini (UIPL), kao relevantan i prepoznat partner u zdravstvenom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine, ovim putem daje osvrt na Odluku Vlade Federacije BiH od 23. septembra 2026. godine.

Vlada Federacije je, na prijedlog Federalnog ministra zdravstva, donijela Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o listi lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 76/2026), koja se odnosi na samo dva lijeka koja su već na toj listi?!

Odlukom je znatno proširen spisak oboljenja za čije se liječenje ta dva lijeka mogu odobravati, čime će liječenje biti omogućeno dodatnom broju teško oboljelih pacijenata. UIPL pozdravlja korist koju će ti pacijenti imati, ali skrećemo pažnju da nije obrazloženo zašto je Odluka ograničena na proširenje primjene samo ta dva lijeka, prema kojim su kriterijima odabrani upravo ti lijekovi i oboljenja te kada će biti riješeno liječenje pacijenata koji čekaju druge lijekove, a njihov je broj ogroman.

Navedena Odluka Vlade FBIH svakako predstavlja korak kojim su proširene mogućnosti primjene lijekova koji se na Listi Fonda solidarnosti nalaze od 2019. godine, ali ovakve pojedinačne odluke ne mogu biti zamjena za sistemsko i pravovremeno ažuriranje Liste. Svako odlaganje odluka o dostupnosti odgovarajuće terapije za pacijente s teškim i životno ugrožavajućim oboljenjima znači izgubljeno vrijeme za liječenje te može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja i smanjiti mogućnost uspješnog liječenja.

Konačnu i pravu korist od kvalitetnog, redovnog i transparentnog revidiranja Liste lijekova Fonda solidarnosti imaju pacijenti i zdravstveni radnici, kao i cijeli zdravstveni sistem. Podsjećamo da su upravo brojni inovativni lijekovi i terapije, koji su dio Liste Fonda solidarnosti, značajno promijenili same tokove bolesti i njihove konačne ishode (npr. HIV, MS i karcinomi) te omogućili duži i kvalitetniji život pacijenata u BiH.

Zbog toga, za pacijenta nepravovremeno ažuriranje Liste nije samo administrativno kašnjenje. Ono može značiti da odgovarajuća terapija nije dostupna onda kada je medicinski najpotrebnija: bolest može napredovati, zdravstveno stanje može se pogoršati, mogućnost uspješnog liječenja smanjiti, a dragocjeno vrijeme za liječenje biti nepovratno izgubljeno. Kod najtežih i životno ugrožavajućih oboljenja posljedice takvog kašnjenja mogu biti fatalne.

Podsjećamo, prema javnim podacima Global Cancer Observatoryja za 2024. godinu, u BiH se godišnje registruje 15.108 novih slučajeva malignih oboljenja, dok 8.932 osobe preminu od njihovih posljedica. Ukupni rizik obolijevanja od nekog malignog oboljenja u Bosni i Hercegovini prije navršene 75. godine iznosi 22,4 %, odnosno može se očekivati da će približno svaki peti stanovnik BiH biti onkološki pacijent. Ovakvi podaci ukazuju na ozbiljnost opterećenja malignim bolestima i potrebu za sistemskim pristupom dostupnosti odgovarajućih, kvalitetnih i savremenih terapija. Dodatnu sliku ozbiljnosti ukupne zdravstvene i demografske situacije u BiH daju i najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima je u prvih šest mjeseci 2026. godine broj umrlih bio gotovo 6.000 veći od broja živorođenih.

U takvom kontekstu, postojeći finansijski resursi predstavljaju realan izazov zdravstvenog sistema, ali istovremeno zahtijevaju još odgovornije i pravovremenije planiranje, jasne prioritete i transparentnu komunikaciju sa pacijentima i javnošću.

UIPL smatra zabrinjavajućim i alarmantnim što, uprkos ozbiljnosti zdravstvenih potreba pacijenata s teškim oboljenjima, sistemsko i pravovremeno ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti i dalje nije riješeno na način kojim se osigurava predvidiv i održiv okvir za dostupnost terapija. Parcijalno, sporadično i netransparentno revidiranje Liste lijekova Fonda solidarnosti nije i ne može biti način osiguranja dostupnosti lijekova i terapija pacijentima.

UIPL zahtijeva od nadležnih institucija da javno i konkretno odgovore zbog čega je donesena parcijalna odluka, koji su stručni, zdravstveni i finansijski kriteriji primijenjeni pri izboru dva lijeka i njihovih indikacija te u kojem će roku biti provedeno cjelovito ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti. Odgovori trebaju sadržavati i podatke o broju pacijenata koji će ovom odlukom dobiti pristup liječenju, kao i o broju pacijenata koji i dalje čekaju na druge terapije.

Kao industrija koja je odgovorna prema društvu u državi u kojoj posluje, želimo doprinijeti kreiranju okruženja u kojem javnost i građani mogu biti sigurni da su lijekovi koje finansiraju fondovi i država odabrani na osnovu dokazane kvalitete i zdravstvenih potreba pacijenata, a s ciljem jačanja i održivosti ukupnog zdravstvenog sistema.

Dodatno ističemo da planiranje i redovno ažuriranje Liste lijekova Fonda solidarnosti, kao i drugih relevantnih listi lijekova, trebaju biti usklađeni sa stvarnim zdravstvenim potrebama i rasprostranjenošću malignih i drugih teških oboljenja u Federaciji BiH, uz očuvanje principa jednakog pristupa liječenju za sve pacijente, bez obzira na mjesto ostvarivanja zdravstvene zaštite, te uz strogo poštivanje propisane obaveze godišnjeg revidiranja cjelokupnog sadržaja listi.

Ključna poruka UIPL-a je jasna: svako proširenje dostupnosti terapija jeste važno, ali pacijenti imaju pravo znati zašto se odlučuje parcijalno, prema kojim kriterijima i kada mogu očekivati sistemsko rješenje. Liječenje ne smije zavisiti od povremenih odluka bez poznatih procedura i rokova.

UIPL će nastaviti pratiti razvoj situacije i zalagati se za pravovremen, transparentan i predvidiv sistem odlučivanja o Listi lijekova, s jasnim procedurama i rokovima, koji istovremeno odgovara potrebama pacijenata, zdravstvenog sistema i svih drugih učesnika uključenih u osiguravanje dostupnosti i kontinuiteta terapija.

UIPL poziva medije i medijske agencije da ovom pitanju posvete pažnju kao temi od javnog interesa, jer sistemska nepredvidivost u dostupnosti lijekova nije tek administrativni problem, već pitanje koje izravno utiče na živote i zdravlje pacijenata. Istovremeno, UIPL poziva nadležne institucije da pristupe sistemskom i cjelovitom rješavanju pitanja dostupnosti lijekova, dok podrška medija u informisanju javnosti o ovom pitanju može imati važnu ulogu u njegovom daljnjem rješavanju.