Krajem avgusta u Zagrebu je započela jedna sasvim nova stvaralačka priča. Naime, galerija filma Dogma 23, prva takve vrste na svijetu, otvorila je svoja vrata filmskim profesionalcima i zanesenjacima, investitorima, distributerima, a ponajviše publici filma i drugog savremenog narativnog sadržaja, ali i svim ostalim dionicima hrvatske, evropske i svjetske proizvodnje autorskih audiovizualnih djela.
U svojoj idejnoj i funkcionalnoj srži, galerija filma je tradicionalna galerija umjetnina, čije izložbe predstavljaju filmske projekte publici u svakom formatu prikladnom prilici, osim prikazivačkog. Iako bez filtera, kada je u pitanju faza izloženih filmova, fokus galerije bit će na filmovima u fazi finansiranja, promocije i distribucije, sa svrhom razvoja publike, stvaranja preduvjeta za uspješno finansiranje filma te samog finansiranja i izravnog plasmana na tržište.
Galerija će djelovati kao most između tradicionalnih procesa filmske proizvodnje i savremenih tržišnih i tehnoloških paradigmi, poput pametnih ugovora, savremene analogne produkcije i velikih jezičkih modela. Redovite izložbe pratit će i redoviti edukativni, informativni i društveni programi. Izravan je odgovor na potrebu tržišta narativnog sadržaja da zadrži i, štaviše, produbi i dodatno istraži fizičko iskustvo konzumacije umjetnosti van onog što digitalni monopol današnjice može ponuditi.
Galerija ne ruši status quo, već stvara empirijski dokaz o potrebi i mogućnosti implementacije evoluiranih paradigmi u proizvodnji filma i umjetnosti općenito. Dok su neke od tih paradigmi dovoljno stare da ne postoji živi svjedok njihovog nastanka, neke druge, poput 35-milimetarskog procesa koji je danas rašireniji nego prije 12 godina, kinoprikazivačkog formata koji i dalje drži primat kao pružatelj pamtljivog društvenog iskustva ili vinila čija popularnost već drugo desetljeće zaredom nezaustavljivo raste, a koje su sve redom odavno u širem društvu otpisane, na četvrtini informacijskog stoljeća su bez generacijskog filtera u porastu.
Globalni proizvodi temeljeni na LLM tehnologijama su dodatno uvjerili publiku da je autorski rad od presudne važnosti za iskustvenu i funkcionalnu vrijednost konzumiranog sadržaja, i žele ga još. Dogma 23 će to izravno omogućiti na najopipljiviji mogući način, jezikom današnjice i s pogledom u 22. stoljeće.
Projekt je autorski i poduzetnički pothvat zagrebačkog filmaša Matije Radeljaka, a plod je dugogodišnje potrebe za stvaranjem komercijalne vrijednosti evropskog autorskog filma i nezavisne umjetnosti općenito. Dogma 23 je u cijelosti implementirana po principu otvorenog koda, što uključuje metodologiju, poslovni model te produkcijske, pravne i softverske protokole, te stvoreno i prikupljeno znanje i alate. Primarno kao tromeđa susreta filmskih autora, finansijera i publike, Dogma 23 će aktivno poticati razvoj sofisticiranih metoda filmske proizvodnje, te omogućavati taj razvoj diseminacijom informacija, savjetovanjem i izravnom implementacijom. Misija Dogme 23 je kontinuirano omogućavati i osnaživati motivirane autore da realiziraju svoje filmske priče kao umjetnički i komercijalno utjecajna i relevantna djela.
S početkom jeseni u galeriju dolazi prva samostalna izložba filma u razvoju, i to animiranog filma riječkog autora Matije Zaharije u produkciji Aning Filma, kao i prvi komercijalni korisnici galerije filma, edukativni i informativni programi te društveni događaji.
Više informacija o jedinstvenoj filmskoj galeriji Dogma 23 možete pronaći na službenoj web stranici dogma23.org.