U Sarajevu je u organizaciji izdavačke kuće Buybook održano jubilarno deseto izdanje Međunarodnog festivala književnosti Bookstan. Tijekom četiri dana, Bookstan je ponovno ponudio izrazito bogat program sastavljen od književnih promocija, razgovora, panela, radionica za najmlađe i čitanja, glazbenih umetaka i performansa, a sve pod ovogodišnjim tematskim motom „Deto(nacija)“, inspiriranim upravo pjesmom vijetnamsko-američkog autora Oceana Vuonga.

Festival je još jednom potvrdio svoj status najznačajnijeg regionalnog događaja posvećenog suvremenoj književnosti i društvenim pitanjima. Tijekom proteklog desetljeća, Bookstan se profilirao kao prostor gdje se putem književnosti i umjetnosti kritički promišlja stvarnost, s fokusom na slobodu izražavanja, pamćenje, otpor i dijalog.

Piše: Petra Amalia Bachmann

Program prvog dana: Početak s velikim imenima i snažnim tekstovima

Svako je jutro program festivala započinjao u prekrasnom prostoru Ateljea Figure, gdje su goste i posjetitelje dočekivale nježna glazba i ugodna, topla atmosfera tog divno uređenog interijera. Upravo tamo, prvi je dan otvoren predstavljanjem knjige Abecedarij bivšeg Sarajeva autora Predraga Fincija, filozofa i esejista. Djelo se bavi sjećanjem na Sarajevo koje je nestalo – mentalno, kulturno i urbano.

U prostoru kina Meeting Point svakoga su se dana održavali događaji u podne, a odmah je prvoga dana publiku okupilo predstavljanje Velike knjige lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas, opsežne panorame poetskog stvaralaštva regije. Uz autora antologije Slobodana Blagojevića, u predstavljanju su sudjelovale i pjesnikinje Adisa Bašić i Ferida Duraković čije su pjesme uvrštene u antologijsko izdanje.

Program se svakoga popodneva potom selio u vrt Buybookove knjižare. Posebnu pozornost prvoga dana izazvalo je predstavljanje knjige Duh bosanskog ćilima povjesničarke umjetnosti Amile Smajović, koja ovom interdisciplinarnom studijom rekonstruira značenje i simboliku bosanskog ćilima kao važnog kulturnog artefakta.

Večer je obilježena i razgovorima s autorima – hrvatski pjesnik i nakladnik Branko Čegec predstavio je knjigu Paralelni gradovi, dok je poznati sarajevski pjesnik i kolumnist Ahmed Burić razgovarao s crnogorskim piscem Miloradom Popovićem o njegovu nagrađivanom romanu Smrti se podvaljuje. Njemačka autorica Judith Hermann govorila je o svom romanu Doma i boravku u Sarajevu, a potom je uslijedilo službeno otvaranje festivala. Festival je otvoren uz online obraćanje dobitnice nagrade “Buybookova knjiga godine”, poznate britansko-turske spisateljice Elif Șafak, nakon čega je uslijedilo veselo druženje u Buybooku, te se već dala naslutiti ugodna festivalska atmosfera.

Program drugog dana: Fokus na slobodi pisanja

Gost jutarnjega programa drugoga dana bio je slovenski autor romana Slijepac Mitja Čander. Kao jedan od ključnih aktera slovenske književne i kulturne scene, autor je uz mnogo smijeha s publikom razgovarao o vlastitom iskustvu književnog, uredničkog i kulturnog rada, te poziciji slabovidnih osoba.

U podnevnom terminu u kinu Meeting Point održan je razgovor pod nazivom „Izazovi slobode pisanja“. Predsjednica flamanskog PEN Centra, poljsko-flamanska književnica i filozofkinja Alicja Gescinska te predsjednica bosanskohercegovačkog PEN-a, sveučilišna profesorica Andrea Lešić, razgovarale su o važnosti transnacionalne solidarnosti, književnog aktivizma i uloge pisaca u obrani slobode govora i ljudskih prava.

Popodnevni program nastavio se u vrtu knjižare Buybook, gdje je poseban ton danu dao program „In Memoriam – Filip David i Goran Simić“, posvećen dvojici nedavno preminulih autora koji su svojim djelovanjem obilježili književne i kulturne prostore regije. Uslijedilo je predstavljanje Bilješkarice Darka Cvijetića, koji nam je o knjizi rekao:

Kako stalno mislim –  oni koji pišu čine to uvijek u istu knjigu, jednu i jedinu. Tako je i Bilješkarica samo drugačija forma uvijek istoga poetskog nauma da se toj perspektivi postratnoj konačno oduzme pogled, ili da se preusmjeri na neki drugi tematski kod. Da, kako je rekla moja baka − ipak ćeš jednom pisati bajke.

U nastavku programa je Branko Čegec razgovarao s Draganom Velikićem o njegovom Bečkom romanu, još jednom u nizu romana koji povezuje intimno i povijesno, prostor i sjećanje, a dan je završen predstavljanjem romana Grobar pasa Gorana Samardžića, ovogodišnjeg dobitnika VBZ-ove nagrade, a zatim i promocijom albuma Valceri iz Translajtanije, jedinstvenog projekta koji spaja poeziju i glazbu, Panoniju i Mediteran, jazz, folk i rock. Uz Ahmeda Burića i Nenada Rizvanovića, sudjelovale su Maruška Aras i Melika Hadžić te su zajedno priredili glazbenu večer za pamćenje. Atmosfera festivala te se večeri dodatno učvrstila: spoj literature, razgovora, glazbe i druženja potvrdio je Bookstan kao mjesto susreta ideja, generacija i kultura. Riječi Ahmeda Burića to potpisuju:

Sama književnost, iz različitih razloga njezina reduciranja ne može sagledati sve ono što se eventualno ima reći. Zato je valjalo ući u literaturu, da tako kažem, s muzičke strane i pronaći u njoj ono što korespondira s duhom vremena i, eventualno, reći nešto novo. Ne nužno bolje ili autentičnije nego drugačije.

Program trećeg dana: Od književnih doručaka do „Pulitzera“ – široki spektar tema i autora

Treći dan festivala započeo je Doručkom s autorom – ovoga puta s hrvatskim piscem Kristianom Novakom. U razgovoru koji je vodio Aljoša Pužar, Novak je govorio o vlastitom književnom i akademskom radu. Ovaj program realiziran je u sklopu dugogodišnje suradnje Bookstana i pulskog sajma Sa(n)jam knjige u Istri. S Novakom smo razgovarali o protočnosti između zemalja regije, a on je poručio:

Postoje izvjesne asimetrije, govorim iz svoje perspektive. U Srbiji se moje knjige super prodaju, a istodobno ja ne mogu u Zagrebu nabaviti knjige srpskih autorica i autora, nego čekam tko će prvi iz Beograda za Zagreb. S druge strane, bh. autorice i autore mogu kupiti u Zagrebu, ali recimo mojih knjiga nije bilo u BiH. Doduše, to će se uskoro promijeniti jer mi zadnji roman izlazi u Buybooku.

Podnevni program u kinu Meeting Point bio je posvećen novinarstvu i istini. U okviru događaja „Novinarstvo: diskurs istine“, Senad Avdić, Dinko Gruhonjić i Boro Kontić, pod moderatorskom palicom Nerzuka Ćurka, razgovarali su o izazovima profesije u vremenima kada je istina često predmet manipulacije, a granice između informiranja i propagande sve zamagljenije. Program se potom vratio u vrt knjižare Buybook. In memoriam program posvećen književnicima Hadžemu Hajdareviću i Jasmini Musabegović okupio je Marinu Katnić-Bakaršić, Senadina Musabegovića i Izedina Šikala, koji su podsjetili na njihov značaj za bosanskohercegovačku književnost i kulturu.

Uslijedilo je predstavljanje dnevnika Limited edition Krune Lokotara, a posebnu pažnju publike izazvalo je predstavljanje knjige Koga će sutra voziti taksisti? Izeta Sarajlića, u razgovoru koji su vodili Selvedin Avdić i Sinan Gudžević. Publika je imala jedinstvenu priliku i kratkim filmom prisjetiti se jednog od najvažnijih glasova Sarajeva i regije.

U večernjim satima, turski autor Hakan Sökmen predstavio je svoja dva romana – Izgubljena lobanja Mimara Sinana i Ključ Sudnjeg dana, a treći je dan zaključen razgovorom Nathana Thralla i Edine Bećirević o „Pulitzerom“ nagrađenoj knjizi Jedan dan u životu Abeda Salame. Ova potresna i važna knjiga bavi se svakodnevicom palestinskog naroda kroz sudbinu jednog čovjeka i njegovog sina, pružajući uvid u širi kontekst političkog nasilja i ljudske patnje.

I treći festivalski dan potvrdio je Bookstan kao prostor gdje se brišu granice između žanrova, geografija i generacija, a književnost, novinarstvo, umjetnost i sjećanje susreću u živom, otvorenom dijalogu.

Program četvrtog dana: Svečano zatvaranje

Posljednji dan jubilarnog Bookstana otvoren je razgovorom s Vesnom Evans o njenom romanu Baršunasta domovina. Kroz priču o jeziku, identitetu i iskustvu migracije, autorica je promišljala o osjećaju pripadnosti, ali i o melankoliji koja dolazi kad domovina ostane istovremeno i bliska i zauvijek daleka.

Poljsko-flamanska filozofkinja i književnica Alicja Gescinska i nizozemska teoretičarka književnosti Margot Dijkgraaf ponudile su u podnevnom razgovoru širok uvid u položaj žene, migranta, pisca u suvremenoj Europi. Ponovno su se, kao i u prethodnim festivalskim danima, otvorile teme Palestine, migracija, jezika kao doma i granica. Moderatorica okruglog stola Ivana Golijanin izjavila je:

Neizmjerno je važno da njegujemo festivale koji otvaraju etička pitanja jer festivali nude jedan osjećaj solidarnosti i podstiču da se svi zapitamo i angažujemo oko raumijevanja onoga šta znači sloboda pisanja globalno – od autocenzure, preko pritiska tržišta na kreativnu slobodu i rad u svim društvima – od demokratskih do represivnih režima.

Poseban dio programa bio je posvećen baštini – predstavljanjem novih izdanja djela Derviša Sušića Tale i Parergon u posebnoj Ediciji Sandook, u kojoj se, kako kaže urednik edicije Selvedin Avdić, objavljuju posebna izdanja, knjige koje su, iz različitih razloga, teško dostupne čitaocima, a imaju veliki književni značaj.

Nakon što je predstavljen dnevnik Senke Marić naslova Ljudi, Mahir Guven predstavio je svoj roman Dva brata, priču o bratskoj ljubavi, Siriji, migracijama i radikalizaciji, ali u osnovi – o pokušaju razumijevanja svijeta kroz obitelj i jezik. Roman nagrađen „Goncourtom“ za debitantsku prozu dodatno je učvrstio festivalsku nit koja je ove godine spajala politiku i književnost.

Senad Avdić i Mile Stojić zatvorili su književni dio festivala razgovorom o knjizi Gole godine, o novinarstvu, svjedočenju, povijesti i proživljenim iskustvima. Nakon razgovora, podijeljene su nagrade polaznicima ovogodišnje radionice za mlade kritičare koju je vodio Mirza Skenderagić. Dobitnik Prve nagrade je Uroš Đurković (za komparaciju knjige Konformista A. Moravije i istoimene filmske adaptacije), Druge Nenad Kostić (za komparaciju knjige Tale D. Sušića i istoimene televizijske adaptacije), Treće Lara Marković (za komparaciju knjige Sto godina samoće G. G. Márqueza i istoimene televizijske adaptacije), a Specijalne Ardijan Morankić (za komparaciju knjige Tajno pismo S. Barryja i istoimene filmske adaptacije).

Bookstan je potom i službeno zatvoren multimedijalnim performansom In Memoriam Actualis umjetnice Marije Bajo. Zvuk, tijelo, tekst i slike u činu opomene – na rat, na nasilje, na šutnju. Posebno je bio istaknut kontekst Palestine, što je i simbolično zatvorilo festivalski krug. Bajo je po izvedbi izjavila:

Nastup na Bookstanu za mene je prilika da kroz umjetnost jasno progovorim o zločinima koje svijet promatra u tišini. In Memoriam Actualis nije samo hommage žrtvama ratova, nego i kolektivni poziv na buđenje savjesti. Posebno mi je važno što smo ovdje mogli izvesti djelo Josipa Magdića, jer njegov zvuk nosi istinu opsade, koja danas odjekuje kroz slike Gaze.

Mali festival unutar festivala: “Mladi kutak” 10. Bookstana donio bogat program za djecu

U okviru desetog Bookstana posebno mjesto zauzeo je program za djecu i mlade – „Mladi kutak“, a svi su se događaji održali u Američkom kutku. Radionice su bile prilagođene različitim uzrastima, ali zajednički cilj bio je približiti najmlađima svijet knjige pomoću mašte i kreativnosti. Prvog dana djeca su s Ehlimanom Mušijom i njezinim timom zavirila u svijet Asje, ribareve kćeri, koja ljeto provodi u avanturama uz more, a na radionici ,,Gospodin Leptir”, u suradnji s Bajkologijom i Francuskim institutom, učili su o prihvaćanju i različitosti. Dan kasnije, uz knjigu Lisac lažljivac Susanne Isern, razgovaralo se o emocijama i društvenim vještinama, a ilustratorica Leila Kulenović vodila je djecu kroz priču i crtanje u veseloj radionici ,,Patuljak-Crtuljak”. Treći dan donio je radionicu ,,Nacrtaj mi priču”, na kojoj je ilustratorica Hanna Mujagić djecu vodila u svijet stvaranja vlastitih likova i narativa. Završna radionica „Iznenađenje“, koju su vodile gošće iz Turske – autorica Funda Özlem Şeran i ilustratorica Ezgi Keleş – tematizirala je priču o dječaku i napuštenom mačetu, uz poruku o važnosti brige, empatije i prijateljstva.

„Mladi kutak“ je pokazao da Bookstan jednako ozbiljno promišlja književnost za odrasle i one najmlađe te tako ostavlja trajni dojam na nove generacije čitatelja.

***

Deseti Bookstan još je jednom potvrdio važnost književnosti kao prostora otpora, dijaloga i solidarnosti. Svojim bogatim i raznovrsnim programom, festival je ponudio ne samo književne susrete, nego i priliku za suočavanje s najvažnijim pitanjima našeg vremena – pitanjima identiteta, slobode, sjećanja i odgovornosti. S radošću i nestrpljenjem iščekujemo sva buduća izdanja ovog festivala koji već deset godina gradi mostove između autora, čitatelja i ideja.