Asocijacija arhitekata u BiH, u ovom ili onom obliku, kontinuirano egzistira još od davne 1957. godine, ali je u ovoj inkarnaciji, nastaloj prije četiri godine, predvodi sjajna ekipa mladih i energičnih ljudi koji odbijaju da prihvate status quo i aktivno rade na unaprjeđivanju i afirmaciji struke u BiH, kao i na inicijativama koje bi u dogledno vrijeme mogle promijeniti lice arhitekture u BiH.

Piše: Tamara Zablocki

Arhitektura je specifična struka, mješavina kreativnog i egzaktnog, vizionarskog i praktičnog, pa samim tim privlači ljude koji imaju sposobnost da pomire ta dva ponekad oprečna imperativa. Kako se to odražava na život jednog arhitekte ili arhitektice u današnjoj BiH?

Dario Kristić: Definitivno nije lako i opasno je po zdravlje, ali jeste inspirativno. Upišeš fakultet vođen idealima i željom da gradiš neki ljepši svijet, ali bez prave predstave šta zapravo znači biti arhitekta, a onda ti tamo napune glavu nerealnim očekivanjima. Uče te da projektuješ stadione i željezničke stanice po nekim principima iz šezdesetih i sedamdesetih, a onda izađeš sa fakulteta i ispostavi se da uglavnom radiš za investitore koji traže da im napraviš pet spratova motela sa benzinskom pumpom i kladionicom. Da je naše obrazovanje drugačije, možda bismo se mi i u takvom svijetu bolje snalazili – ali nećemo sad o reformi obrazovanja. Ni o urbanizmu, koliko god to bile naše bolne tačke.

U suštini, naše tržište je jako malo, ozbiljni projekti su već „udati“ za ozbiljne arhitekte (smijeh), tako da se mlađi arhitekti koji pokušavaju da se osamostale najčešće vrte u začaranom krugu banalnih projekata, što onda vuče druge banalne i loše plaćene projekte… Ali bez obzira na sve to, naši arhitekti često stvaraju izuzetno dobru arhitekturu čak i tamo gdje je najmanje očekujete, ne zato što to neko plaća ili traži, već iz čistog inata i želje da pokažu šta znaju i mogu.

Merdžana Mujkanović: Arhitektura preživljavanja, kako to Dario jednom reče. A arhitekta je uvijek u čudnom položaju. Kreativci i porodica te vide kao ozbiljnog inžinjera, investitori kao ludog umjetnika, i uvijek si u oba ta ekstrema istovremeno. Da ne spominjem kako te vide majstori kad si žena i dođeš na gradilište! (smijeh)

Dario Kristić: Naš prosječni arhitekta je prilično loše plaćen, ustaje ujutro u šest i ide pravo na gradilište i sastanči s investitorima ili krivi leđa u uredu cijeli dan, a onda opet naveče kući nešto crta do 10-11. I pravo je čudo kako se gomila tih i takvih ljudi uopće okupila i napravila ovo mjesto gdje sad sjedimo i sve što se dešava u njemu i oko njega.

Merdžana Mujkanović: Da, cijela priča zvuči prilično nevjerovatno. AABiH se podigla iz mrtvih nekad 2016. godine zahvaljujući malom timu koji su činili Vedad Islambegović, Ana Bosankić, Sanela Dizdar, Nejra Durmišević i Narcisa Bašić-Gaković, i to čistim entuzijazmom i bez ikakvih sredstava. U međuvremenu se izdešavalo mnogo toga i dobrog i lošeg, ali evo nas par godina kasnije: napravili smo i popunili coworking prostor, organiziraju se razna dešavanja, kursevi, predavanja, promocije, izložbe, druženja, ugostili smo priznate arhitekte iz cijelog svijeta, crtače grafita, umjetnike, avangardne muzičare, književnike… Evo sad smo napravili i outsourcing platformu…

Kako Asocijacija uopšte funkcioniše s obzirom na to da svi njeni članovi volontiraju paralelno sa redovnim poslovima? Kako pronalazite vrijeme za organizaciju svih tih aktivnosti?

Merdžana Mujkanović: Funkcioniše iz čistog inata! I straha da će stvari postati gore ako bar nešto ne radimo.

Dario Kristić: Funkcionira tako što nemamo ni porodičnog ni društvenog života. Bukvalno. Ovo ti je isto kao Noćna straža u „Igri prijestolja“. Ono, neću se ženiti, praviti djecu… (smijeh) Šalim se, ali kakvi arhitekti takva i Asocijacija. Snalazimo se, preživljavamo, previše radimo i nedovoljno spavamo, izmišljamo načine da bilo šta promijenimo.

Spomenuli ste novu platformu za outsourcing, tj. izvoz arhitektonskih usluga?

Merdžana Mujkanović: Začetnica te inicijative je bila Narcisa (Bašić-Gaković), koja je svojevremeno spomenula ideju arhitektonsko-građevinske web platforme nekome iz MarketMakers projekta i oni su odmah pokazali interes. Ideja je zatim prošla kroz više konceptualnih rješenja, ali je za konačni koncept platforme zaslužan AABH Coworking Hub i svi ljudi u njemu, jer da nije bilo te raznolike grupe ljudi koja je pričala o tome iz dana u dan danas platforme ne bi ni bilo. Naravno, MarketMakersi su tu imali ključnu ulogu jer su nam dali poticaj da tu ideju pretočimo u konkretan projekat i omogućili nam da je provedemo u djelo.

Dario Kristić: Ovo što smo napravili je zaista novo i drugačije. Ne postoji isproban recept, niko to prije nas nije uradio baš ovako, ali to je bilo jedino rješenje koje ima smisla u našem kontekstu.

Ana Kravić: Svi znaju za freelance platforme kao što je Upwork i stranice koje komercijalno nude arhitektonske usluge, ali Archlink je poseban po tome što je kurirana platforma koja zastupa cijeli ovaj sektor na nivou regije, i to na neprofitnoj osnovi. Možda to zvuči nerealno i previše ambiciozno s obzirom na svima znane okolnosti, ali Asocijacija je već dokazala da je nemoguće zapravo moguće. Mene su na prvu kupili i preobratili svojim zaraznim entuzijazmom i svime što su do sada postigli, tako da sada svi zajedno radimo kao manijaci da bismo tu dobru zarazu proširili dalje i što prije došli do konkretnih rezultata.

Dario Kristić: Ja ovdje moram reći da se ne radi o čistom altruizmu. Da je Asocijacija to zakonski odmah mogla napraviti na komercijalnoj osnovi, to bi bila sigurnija opcija na duže staze. Ima tu jako puno posla, sve košta, a moramo i mi jesti i spavati, bar ponekad. (smijeh)

S obzirom na naše prethodno neiskustvo i vremenska i finansijska ograničenja, mi smo jako zadovoljni platformom i vizualno i funkcionalno. Kasnije sam malo istraživao i saznao da je u usporedive platforme uloženo po pet ili deset miliona dolara i godine napornog rada, tako da je svako poređenje suvišno. Moramo zahvaliti cijeloj ekipi developera iz KLM-a što sada imamo odličnu osnovu, a postepeno ćemo raditi na daljim poboljšanjima. Ali evo Ana je najviše na tome radila, pa najbolje da ona kaže.

Ana Kravić: Archlink sigurno neće riješiti sve probleme i svima osigurati svijetlu budućnost, ali vjerujemo da će određenom broju iskusnih firmi i freelancera donijeti nove klijente i pristojno plaćene poslove, kao i mogućnost da u perspektivi zaposle još nekoga, da se međusobno povezuju i angažuju neiskusnije kolege. Ali to je samo prvi korak, jer povjerenje i reputacija se gradi i obično otvara nova vrata i mogućnosti. Napravili smo vrlo jednostavan ali solidan temelj na kojem platforma može dalje rasti u svim smjerovima, za sada imamo stotinjak registrovanih korisnika i petnaestak kvalitetnih profila i taj broj sada stabilno raste. Za početak moramo graditi reputaciju same platforme i svakog korisnika ponaosob tako što ćemo se predstaviti u najboljem svjetlu i osigurati kvalitetnu komunikaciju. Ono što sam ja vrlo brzo uvidjela kao neko ko prethodno nije imao puno dodira sa arhitekturom je da uprkos svim stanjima u zemlji mi imamo izuzetno kvalitetne, progresivne i sposobne arhitekte i inžinjere, kojima nedostaje samo prilika i ništa više.

Dario Kristić: To postane očigledno na godišnjoj izložbi u Collegium artisticumu, gdje promoviramo najbolje od bh. arhitekture. Zadnjih par godina, otkako radove ocjenjuje prominentni međunarodni žiri, uvjerili smo se da se naša arhitektura može mjeriti sa bilo kojom drugom u svijetu, i to po svemu osim po obimu.

Ana Kravić: Znači, imamo tradiciju, imamo odlične arhitekte i kvalitetnu arhitekturu bez obzira na njene male razmjere, tako da preostaje samo da to dobro prezentiramo i ponudimo stranim klijentima. Potražnja definitivno postoji, i ako je to uspjela IT industrija zašto ne bi i arhitektura. Uradili smo sve što smo mogli i još malo više od toga, imamo konkretan plan za dalje i odlične partnere koji će ostati uz nas, i nadamo se da će ljudi to prepoznati i iskoristiti sve mogućnosti koje platforma nudi. Uskoro krećemo sa intenzivnom međunarodnom promocijom, tako da ostaje samo da pozovemo sve zainteresovane da posjete Archlink na adresi https://archlink.co i, naravno, da nam svima poželimo puno sreće i uspjeha.