U Jakopičevoj galeriji u Ljubljani publika je imala priliku pogledati potresnu izložbu Topljenje, nastalu u nesvakidašnjoj saradnji naučnica i naučnika s područja ekologije i glaciologije te umjetnica i umjetnika iz različitih država svijeta. Rezultat njihovog zajedničkog djelovanja je postavka sačinjena od ilustrativnih i dramatičnih umjetničkih djela od kojih nije moguće odvratiti pogled. Prikazuju, naime, našu sadašnjost koja govori da ni budućnost ne donosi ništa dobro, ukoliko ne počnemo sasvim drugačije gledati na svoje djelovanje na Zemlju i aktivno promijenimo pristup.

Jeste li znali da se glečeri na Zemlji u ovom trenutku u kojem mi živimo tope brže nego što su se topili ikad u prethodnih 5.000 godina? Jeste li znali da od vode koja dolazi s glečera i planina zavisi čak 1,5 milijarda ljudi na Zemlji? Jeste li čuli da je Švedska prije tri godine izgubila svoj najviši vrh, kad se južni vrh planine Kebnerkaise, čija je visina ranije iznosila 2097 metara, otopio na 2095,6 metara i primat prepustio sjevernom vrhu visokom 2096,8 metara? Kako vam zvuči podatak da je čovjek između 1992. i 2015. godine svojim djelovanjem izmijenio 22% zemljine površine? Jesmo li u stanju suosjećati s indijskim ratarima koji su zbog manjka vode s Himalaja i klimatskih promjena prisiljeni napuštati svoje domove i posao od kojeg će (jedva) preživjeti potražiti u gradovima?

Otvorena od 18. januara do 1. maja, postavka Topljenje je istovremeno ilustrativna, naučna i poetična pripovijest o značaju koji glečeri imaju u životima ljudi i planete Zemlje. Za potrebe izložbe koja funkcioniše kao sasvim nedvosmisleno i glasno upozorenje, sedamnaest autorica i autora je preuzelo ulogu istraživačica i istraživača sve nestabilnijeg prirodnog okoliša, s ciljem izgradnje svojevrsnog arhiva prirodne baštine i stvaranja umjetničkih djela koja otvaraju oči i podstiču društvene i političke promjene.

Pokretačka snaga iza izložbe Topljenje je nevladina organizacija Project Pressure sa sjedištem u Londonu, čija misija je upravo vizualno predstavljanje klimatske krize. Uz pomoć umjetnosti kao pozitivne tačke susreta, Project Pressure nastoji inspirisati akcije u smjeru pravih rješenja. Naime, britanska organizacija već duže od desetljeća sarađuje sa svjetski priznatim umjetnicama i umjetnicima, koji po njenoj narudžbi odlaze u sve krajeve svijeta da bi sarađivali s naučnicama i naučnicima s terena te tako stvarali vjerodostojna djela koja temelje na naučnim činjenicama, dugogodišnjim mjerenjima i posmatranjima, te stručnim interpretacijama promjena na Zemljinoj površini. Izložba Topljenje već je predstavljena u londonskom Muzeju i vrtovima Horniman i Prirodoslovnom muzeju u Beču, a u Ljubljanu je stigla zahvaljujući direktnoj saradnji Muzeja i galerija grada Ljubljane i organizacije Project Pressure, pod kustoskom palicom danskog fotografa, prirodoslovca i člana organizacije Project Pressure, Klausa Thymanna.

Izabrana umjetnička djela bave se pitanjem nestajanja glečera i uz pomoć različitih umjetničkih sredstava prikazuju uticaj klimatskih promjena na glečere, a posljedično i na život ljudi kojima od glečera zavisi proizvodnja hrane i egzistencija uopšte. Svaka umjetnica i svaki umjetnik izložbi doprinosi na svoj jedinstveni način, a okupljene pod krovom iste galerije, njihove umjetničke interpretacije publici nude dramatičan uvid u krhki sistem Zemljine kriosfere, zamrznute vode u obliku leda, permafrosta i glečera.

Uvodni dio izložbe, koji nosi naziv Značaj glečera, nudi detaljniji uvid u razloge zašto su glečeri značajan indikator klimatske krize. Već upoređivanje fotografija glečera, nastalih u razmaku od nekoliko godina ili decenija, svjedoči smanjenju njihove mase i ilustruje uticaj klimatskih promjena. Danski umjetnik Peter Funch je tako u arhivima Sjedinjenih Američkih Država pronašao stare razglednice koje su mu poslužile da potraži tačke s kojih su fotografisani prizori na njima. Izabrane lokacije je potom ponovo fotografisao i time dokumentovao nastale promjene. Britanac Christopher Parsons odlučio se posvetiti dokumentovanju različitih oblika života koje pronalazimo u ledu, a britanski fotograf rođen u Nigeriji Simon Norfolk temi je pristupio na drastičniji način, dodajući svojim fotografijama kenijskih glečera plamteće „rijeke vatre“ na liniji razgraničenja do koje je nekad sezao led, a danas ga ondje više nema.

Drugi dio, Goruće teme, analizira aktuelna geopolitička, arheološka i kulturna pitanja: od ključnog pitanja značaja sve manje glečerske vode koju ljudi imaju za navodnjavanje, vodenu energiju i pitku vodu do ponovnog crtanja granica unutar Evrope usljed topljenja glečera. Upravo ovom posljednjem spomenutom posvetio se Kanađanin Scott Conarroe, dok je francuska umjetnica Noémie Goudal fotografisala glečer, fotografiju odštampala na velike površine papira, uokvirila ih u stabilnu strukturu i postavila pred glečer, a zatim pratila i fotografisala raspadanje svog odštampanog glečera.

Posljednji dio izložbe, nazvan Posljedice topljenja, prikazuje već poznate činjenice o klimatskim promjenama ali publiku bez obzira na to uspijeva istovremeno iznenaditi prizorima tih posljedica, koje su mnogo dalekosežnije od podizanja nivo mora. U ovom dijelu je premijerno u ljubljanskoj galeriji izložen rad njemačke umjetnice Renate Aller koji posredstvom fotografija pripovijeda o putovanju vode s planina preko različitih ekosistema u more.

Izložba Topljenje publici, makar onoj koja je to voljna razumjeti, otkriva istinsku globalnu raširenost problema, na jednom mjestu okupljajući prizore glečera nastale u više od trideset država i krajeva svijeta, podcrtavajući uticaj klimatske krize na čitavu našu planetu. Postavka svakako ima viši cilj: inspirisati i aktivirati ljude u čitavom svijetu da se uključe u ovu problematiku i da se obavežu da će od politika i vlasti u svojim državama zahtijevati odgovornu ekološku politiku. „Zaista nam je potreban zajednički trud da bismo riješili ove probleme. To ne može napraviti jedan čovjek ili jedna vlada. Moramo sarađivati. I mislim da je upravo to suština ovog projekta. Saradnja“, poentirao je kustos izložbe Klaus Thymann.