Ilustratorica i muralistkinja Nataša Konjević, o čijem radu smo – s razlogom – na stranicama našeg časopisa već pisali nadugo i naširoko, oslikala je zid Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu, prenijevši tako na drugi medij svoju ilustraciju Milene Mrazović, prve bh. novinarke, koju je ranije osmislila za knjigu #ŽeneBiH. Iza akcije oslikavanja murala stoje autorice knjige #ŽeneBiH, te projekat Žene na izborima u BiH, koji finansira Švedska, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Piše: Tamara Zablocki

„Milena Mrazović bila je pionirka u mnogim stvarima koje u njeno vrijeme nisu bile dostupne ženama u BiH. Ona je žena koja zavređuje divljenje i bila sam beskrajno inspirirana dok sam radila ilustraciju njenog lika za knjigu #ŽeneBiH. Kroz taj proces sam doznala više o njenom radu i ostavštini, a njen život i biografija bili su moja inspiracija. Kao slikarica murala, cijenim mogućnosti slikanja portreta značajnih žena i odavanja počasti njihovom doprinosu društvu. Milena je samo jedna žena koja zaslužuje da bude u većoj mjeri prisutna u javnom prostoru“, istakla je Nataša Konjević prilikom otkrivanja murala.

Knjiga #ŽeneBiH predstavlja umjetničku, aktivističku i istraživačku inicijativu Mashe Durkalić, Amile Hrustić Batovanja i Hatidže Gušić koja sadrži biografije preko 50 bosanskohercegovačkih žena koje su prekinule stereotipe i zagovarale prava i emancipaciju žena. Inicijativa je počela s ciljem da se doprinese vidljivosti žena u Bosni i Hercegovini i potaknu slične inicijative u okviru kojih će se dokumentirati društveni doprinos ženskog liderstva. Sve biografije u knjizi prate ilustracije različitih ilustratorica, dizajnerica, umjetnica iz BiH. To je knjiga o prvim umjetnicama, spisateljicama, pjesnikinjama, socijalnim radnicama, bh. heroinama, direktoricama, naučnicama, muzičarkama, doktoricama, aktivistkinjama, profesoricama i drugim izuzetnim ženama iz BiH. Izdanje knjige na engleskom jeziku objavljeno je 2020. godine.

„Izuzetno smo ponosni što danas vidimo ovaj mural, s obzirom na to da je on razlog zbog kojeg smo pokrenuli inicijativu #ŽeneBiH – što vidimo pionirke prava i emancipacije žena prisutne u javnim prostorima Bosne i Hercegovine. To je dokaz da kulturno pamćenje koje uključuje žene treba postati dio našeg života i da trebamo zajedno raditi na unapređenju vidljivosti žena, ali i rodne ravnopravnosti“, riječi su Mashe Durkalić.

Elektrotehnička škola za energetiku u Sarajevu nije slučajno izabrana za ovaj mural. Naime, osim što pruža podršku većoj vidljivosti žena u svim društvenim sferama, Švedska snažno podržava i institucije vlasti BiH u rješavanju klimatske krize i zaštiti okoliša, a Elektrotehnička škola za energetiku je jedna od 229 zgrada javne namjene širom naše zemlje koje su s pomoću ove skandinavske zemlje energetski obnovljene. Energetskom obnovom je smanjeno korištenje energije i emisije CO2, a učenicama i učenicima pruženo ugodnije okruženje.

Pionirka bh. novinarstva koja je otvorila put budućim kolegicama

Milena Mrazović bila je prva novinarka, urednica i izdavačica u BiH, te spisateljica, kompozitorica, etnografkinja i antropologinja. Rođena je 1863. godine u Bjelovaru, u hrvatskoj plemićkoj porodici, a školovala se u Budimpešti. Nedugo nakon što je Austro-Ugarska okupirala BiH, njena se porodica seli u Banju Luku, a potom i u Sarajevo. Milena se bavila komponiranjem i odlično svirala klavir, te je 1881. godine nastupala u Banjoj Luci na prvom koncertu klasične muzike u BiH. Neuobičajeno za žene tog vremena, na konju je proputovala cijelu BiH sa slikaricom Augustom Bock, te bilježila priče, legende i bajke, koje će kasnije inspirirati njen književni rad. Na ovim putovanjima otkupljivala je ženske narodne nošnje, koje su poslije Drugog svjetskog rata poklonjene Zemaljskom muzeju u Sarajevu, u čijem je osnivanju učestvovala.

Prvi članak objavljuje 1884. godine u Neue Augsburger Postzeitungu, a iste godine postaje stažistica u dnevnom listu Bosnische Post koji počinje izlaziti u Sarajevu. Zahvaljujući spisateljskom talentu, uspješno se snalazi u svijetu novinarstva, u kojem su tada djelovali samo muškarci. Bila je zaručena za vlasnika Bosnische Posta, Eugena von Töpffera, a nakon njegove iznenadne smrti 1889. godine, nasljeđuje list i štampariju, i postaje prva urednica novina i izdavačica u BiH.

Kako je Milenin društveni utjecaj rastao, tako je jačalo i protivljenje njenom javnom angažmanu. Ipak, na čelu lista je ostala dugo i uspjela ga višestruko unaprijediti, uprkos protivnicima koji su smatrali da se o pitanjima od javnog značaja ne može raspravljati sa „histeričnom, nesnošljivom, svadljivom i uobraženom“ ženom, kako su je opisivali. Povodom desete godišnjice Bosnische Posta, međunarodna štampa zabilježila je da se u BiH na odgovornoj javnoj funkciji nalazi žena, što nije bio slučaj ni u razvijenijim zemljama.

Bila je prva članica Antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču, dopisnica Biroa za telegrafsku korespondenciju i brojnih novina koje su izlazile na njemačkom jeziku, te urednica austrijskog radija. Godine 1893. objavljuje prvu knjigu novela Selam: Skice i pripovijesti iz bosanskog života, a potom i druga djela: Bosanske narodne bajke (1905.), Grabesfenster (1906.), Bosanska istočna pruga (1908.), Bosanske skice (1900. i 1909.).

Milena je u Beču 1896. godine, na javnom predavanju, prva predstavila običaje, kulturu i prirodne ljepote BiH u inostranstvu. Iste godine udaje se za liječnika Zemaljske bolnice u Sarajevu, Josefa Preindlsbergera iz Beča, te prodaje Bosnische Post. Posvećuje se književnosti, ali nastavlja raditi kao dopisnica evropskih novina za koje pokriva najbitnije događaje iz Sarajeva, poput ubistva Franza Ferdinanda i suđenja Gavrilu Principu.

U Prvom svjetskom ratu putovala je sa mužem na ratišta u regionu, te mu pomagala radeći kao bolničarka. Nakon rata, nova vlada ih je 1919. deportirala u Beč, koji je za nju bio tuđina. U bečkom stanu imala je „bosansku sobu“ u kojoj je rado boravila, a do smrti je održavala veze sa izabranim zavičajem, preko ljudi koji su iz BiH dolazili u Beč. Često su to bili učenici ili bolesnici. U Evropi je bila poznata kao „slavna bosanska spisateljica“, ali u BiH se za Milenu uglavnom ne zna, jer je pisala na njemačkom jeziku. Iako rođena drugdje, Milena je svojevoljno postala žena BiH. Pomjerala je granice koje je društvo odredilo ženama njenog vremena, te je kao pionirka bh. novinarstva otvorila put budućim kolegicama, zapisale su autorice knjige #ŽeneBiH.