U organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti alergologije i pedijatrijske pulmologije, prof. dr. Adnan Čustović održao je javno predavanje na temu „Interakcija gena i okoliša u razvoju astme i alergije“.

Prof. Čustović je domaći član ANUBiH-a od 2019. godine, te profesor pedijatrijske alergologije na Imperial Collegeu u Londonu i osnivač Frankland-Kay Instituta za alergologiju. Tokom predavanja govorio je o najsavremenijim naučnim saznanjima i izazovima u razumijevanju složenih mehanizama koji dovode do razvoja astme i alergija.

„Astma nije jedna bolest – to je niz različitih poremećaja sa zajedničkim simptomima, ali različitim uzrocima. Upravo zato je važno razumjeti kako geni i okolišni faktori zajedno oblikuju rizik za razvoj bolesti. Interakcije između genetske predispozicije i izloženosti iz okoliša ključ su za razumijevanje i prevenciju astme kod djece i odraslih“, istakao je prof. dr. Adnan Čustović.

Prof. Čustović smatra da se genetske studije astme često suočavaju s ograničenjima i nedosljednostima upravo zbog zanemarivanja činjenice da okolišni faktori mogu modulirati rizik kod genetski osjetljivih pojedinaca putem složenih interakcija gena i sredine.

„Važno je razumjeti kako geni i okolišni faktori zajednički utiču na razvoj bolesti – ne samo u astmi i alergijama, nego i šire. Danas često primjenjujemo isti pristup za sve pacijente, što nije idealno. Personalizirana medicina teži tome da pravom pacijentu damo pravi lijek – onaj koji će djelovati i koji mu neće štetiti. Da bismo to postigli, moramo razumjeti mehanizme bolesti i kompleksne interakcije između genetske predispozicije i okoliša. Isti faktor iz okoline, poput prisustva psa u kući ili boravka u vrtiću, može imati potpuno različite posljedice kod različitih osoba, zavisno od njihove genetike. Isto važi i za lijekove. Upravo razumijevanje tih interakcija je prvi korak ka istinski personaliziranoj medicini“, smatra prof. dr. Adnan Čustović.

Na kraju svog predavanja, profesor Čustović je istakao da nam tek ozbiljan problem dolazi od posljedica aerozagađenja.

„Aerozagađenje, kao i pušenje, ima univerzalno štetan uticaj na zdravlje. Posebno su ugrožene osobe s genetskom predispozicijom i osjetljivošću na okolišne faktore. Izloženost zagađenju, posebno u trudnoći i ranom djetinjstvu, ima dugoročne posljedice – djeca koja odrastaju u zagađenim sredinama razvijaju niže plućne funkcije. Ljudi sa nižim plućnim funkcijama, recimo sa 23 godine života, imaju puno veću šansu da umru ranije od bilo kojih uzroka. No, promjene su moguće – primjer Kalifornije pokazuje da zakonske mjere mogu smanjiti aerozagađenje i poboljšati plućno zdravlje populacije. Zbog toga je politička akcija za čišći zrak sada apsolutni prioritet“, naglašava prof. Čustović.

Profesor Čustović autor je više od 450 naučnih radova, sa više od 65.000 citata i h-indeksom 119. Tokom karijere bio je dobitnik prestižnih priznanja, uključujući Zlatnu medalju Evropskog respiratornog udruženja i William Frankland medalju za doprinos razvoju kliničke alergologije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je mentor dvadeset doktorskih disertacija i član brojnih međunarodnih akademskih i naučnih tijela.

Predavanje prof. Čustovića dio je šireg programa aktivnosti ANUBiH-a s ciljem popularizacije nauke i približavanja aktuelnih naučnih tema stručnoj i široj javnosti u Bosni i Hercegovini.