Povodom pete godišnjice smrti Bekima Sejranovića, jednog od najautentičnijih i najvoljenijih pisaca savremene književnosti na postjugoslavenskom prostoru, iz štampe izlazi njegov dosad neobjavljeni roman pod naslovom Chinook. Riječ je o nedovršenom rukopisu pronađenom u Sejranovićevoj književnoj ostavštini, čije je objavljivanje zakazano za 26. maj u izdanju izdavačke kuće V.B.Z. Premda roman formalno nije završen, Chinook tematski i stilski zaokružuje književni svijet prepoznatljivog Sejranovićevog pripovjedačkog glasa.

Bekimovog junaka, poznatog iz svih njegovih romana, na početku zatičemo u Americi, gdje promoviše svoj roman objavljen na engleskom jeziku. Godina je 2016. i u toku su posljednji dani predsjedničke kampanje. Dok u hotelskoj sobi, noć uoči povratka u Evropu, čeka rezultate izbora na kojima će pobijediti Donald Trump, glavni junak želi popušiti svu travu koju je dobio od prijatelja jer je ne može ponijeti sa sobom, i lista staru bilježnicu koju mu je na jednoj promociji dao stariji čovjek. U toj bilježnici nalazi se dnevnička priča trapera iz Bosne koji je sredinom devetnaestog stoljeća živio među Indijancima. Pripovjedač ubrzo postaje opsjednut tom pričom – prvim vesternom u kojem je glavni junak Bosanac – u kojoj prepoznaje brojne elemente vlastitog života i svu svoju energiju usmjerava na dešifriranje tog nečitkog i izblijedjelog rukopisa.

Chinook se savršeno uklapa u svijet Bekimovih romana i, na neki način, ovako nezavršen, predstavlja kraj koji možda i najbolje odgovara cjelini njegovog opusa – pravi kraj svijeta koji je stvorio u svojim knjigama. U njemu su, još jednom, eksplicitnije nego ikad, podvučene sve njegove glavne teme – izbjeglištvo, emigracija, bijeg od ratnog ludila i netolerancije, pozicija Drugog među netrpeljivom većinom, nomadizam, potraga za slobodom i pokušaj da se u cijelom tom životnom haosu izgradi vlastiti identitet s vrijednostima koje se razlikuju od onih većine. Još jedan povratak u djetinjstvo i omaž literarnim i strip junacima… I ispisivanje vlastitog života, njegovo pretvaranje u literarni materijal – do samog kraja, do posljednjeg daha.

Uz roman, knjiga donosi i dvije posljednje Sejranovićeve priče – Miss Misery na otoku Susku i Sto trideset sati bez sna – koje dodatno obogaćuju narativnu strukturu i tematski okvir izdanja. Tu su i autorov plan romana, opsežan urednički tekst Drage Glamuzine o nastanku rukopisa te pogovor Pabla Srdanovića koji reflektira cjelokupan opus ovog izuzetnog književnog autora.