Promocija romana Šejtan s kravatom, autora Denisa Silajdžića, biće održana u subotu, 17. juna, s početkom u 18 sati u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

“Knjiga Šejtan s kravatom uvjerljiv je i snažan autobiografski roman prvijenac sarajevskog ‘sofisticiranog jalijaša’ koji odvažno s nama dijeli svoju životnu priču i ispisuje brutalnost naše tranzicione stvarnosti iz perspektive finansijskog epicentra. Uhvaćen u mreži vrijednosti jednog sistema koji ga je zamalo smrvio, otkriva nam svjetovne i duhovne dimenzije svog bića na napetom putovanju kroz svijet rizika, visokih ulogâ, pregovora, prevage pragmatičnih razloga, ali i granica preko kojih se ne ide. Autora odlikuje izuzetan pripovjedački talent da živo dočara situacije i emocionalna previranja kroz koja tim putem prolazi(mo). Posebno su upečatljivi kontrasti ljepote prirodnog prostranstva i pohlepnih ljudi ili s druge strane, ljudi dobrih namjera i moćne mašinerije kojoj se teško suprotstaviti. Uprkos tome, iz redova koje čitamo isijava čista ljubav kao vodilja uzbudljivim životnim putevima. Scene, likovi i mentalitet ljudi precizno su oslikani podjednako kao i unutarnje borbe i dileme, tako da čitanje knjige nalikuje vožnji u roller coasteru u kojem se čas smijemo grohotom, čas tiho kontempliramo. Knjigu preporučujem čitalačkoj publici koju zanima ko je čovjek ispod odijela i kravate“, zapisano je u recenziji prof. dr. Jelene Gaković, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

“Samo u bajkama živ čovjek izađe iz vučje nutrine. Banke napraviše sebi od života bajku u kojoj rade uspavane ljepotice. Život kida i lomi, a njegovo cijelo breme natovariše na drugu stranu, i svoje i njegovo breme, da on za oba zaplati kad se kolo slomi, da bi oni, kao Crvenkapica, živi išetali iz vučje mrtve utrobe. To je prokletstvo kamate. Nije ona tek trgovina. Ona kida tkivo društva kao uzvišena primadona – primarna sama sebi, da se naplati, pa makar sve drugo propalo. Ona lomi kičmu društva kao nekim trikom, jer za nju realnost života ne vrijedi. Ali iza svakog uspješnog trika je mrtav kanarinac, samo treba pogledati ispod duplog dna, ispod duplog aršina. Da bi život bio bajka, iza zastora se mora odigravati pakao, razmišljam, dok djecu ušuškavam u postelju”, odlomak je iz romana Šejtan s kravatom.


Šejtan s kravatom Denisa Silajdžića neobična je i osobena knjiga u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj praksi. Formalno, to je knjiga koja pripada tzv. graničnim književnim žanrovima, predstavljajući neku vrstu romansirane autobiografije, pri čemu autor, kao glavni lik priče svojeg života, pripovijeda ne prvenstveno sam svoj život kao takav već, zapravo, prije svega svoj put duhovnog preobraćenja. Priča je u osnovi nefikcionalna, životna i stvarna, činjenična i realna, a u njezinu središtu jeste bankar i finansijaš zavidne karijere i poslovnih postignuća, ali istovremeno muž i otac sa svojom intimom i privatnošću, koji je pozicioniran između sveprisutne žudnje za karijerno-poslovnim uspjehom i imanentne ljudske potrebe za duhovnim ispunjenjem, u početku agnostik predan finansijsko-materijalnoj strani života, a koji, međutim, na kraju doživljava naročitu duhovnu preobrazbu i suštinsku samospoznaju. Priča je to, dakle, čovjeka savremene materijalističko-konzumerističke kulture na putu njegova postepenog otkrića duhovnosti kao najdublje ljudske potrebe za suštinom, odnosno konačnog smisla iznad puke tvarnosti, priča nastala iz očite potrebe da se i na ovaj način razumije vlastiti život i da se vlastito iskustvo i spisateljski artikulira sebi i drugom. Knjiga je pisana zanimljivo i privlačno, vrckavo i inteligentno, provokativno i poticajno, sa znalačkim i zavodljivim pripovijedanjem, koje uključuje i poetske pasaže i intelektualne rasprave, ali i žargonski jezik i psovku, sve to jednostavno i prirodno, bez tabua i bespotrebnih zazora, i sve vrlo dopadljivo i efektno. Neposredna i otvorena, nekad i bespoštedna, čak razgolićena dokraja, izazovna, ali u konačnici topla i prisna knjiga, knjiga s mišlju i stavom, nenametljivom refleksivnošću i rafiniranom emocijom, koja se čita s lahkoćom i slašću nesvakidašnjeg i zamamnog štiva”, riječi su prof. dr. Sanjina Kodrića, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.