×

Merisa Ferović, Bez grižnje savjesti: Dehidriranje voća i povrća

Piše: Merisa Ferović, osnivačica bloga Vegalicious Mery i autorica knjige Šta jede Mery

Dehidriranje (sušenje) je jedna od najstarijih metoda konzervisanja hrane. Za dehidriranje je karakteristično smanjenje aktivnosti vode, te se na taj način umanjuje mogućnost rasta mikroorganizama koji izazivaju kvarenje.

Ljudi su od davnina koristili blagodati sušenja voća i bobica na suncu, za čuvanje hrane za zimu. Otkrili su da je voće koje bi palo na tlo na sunčanoj strani, mnogo slađe i da je duže trajalo. Među prvim poznatim sušenim voćem su hurme, kruške, trešnje, jabuke, grožđice i šljive.

Danas, uz upotrebu dehidratora, ne samo da možemo dehidrirati sve vrste voća i povrća, već imamo priliku da pripremamo razne namirnice kao, na primjer, falafele, tortilje, palačinke, krekere, bombone i mnoge druge.

Sušenjem možete očuvati mnoge hranjive sastojke koji se nalaze u svježim namirnicama, kao što su vitamini i minerali. Sadržaj željeza i kalcija u suhom voću veći je nego u svježem.

Postupak dehidracije u dehidratoru vrlo je jednostavan, a jedini dio posla koji vi trebate obaviti je priprema voća, povrća ili određenog obroka (falafel, palačinke, krekeri) i podešavanje temperature.

Dehidrator je uređaj koji će vam uštedjeti puno novca tokom zime, kada je voće i povrće skupo, ili nije dostupno (poput jagoda ili malina) osim u smrznutoj formi. Ukoliko imate dehidrator, voće i povrće možete kupiti tokom sezone, kada je najjeftinije, osušiti ga i spremiti, te konzumirati tokom čitave godine. Od osušenog povrća možete praviti maštovita raw jela poput krekera, lazanja i rolnica od povrća.

U slučaju da ne posjedujete dehidrator, voće i povrće možete sušiti i u običnoj pećnici. Voće i povrće narežete na sitne komade, složite ih u jednom sloju i sušite na 60 stepeni.

PIZZA

Sastojci za tijesto:
– pola tikvice
– 1 šolja sjemenki suncokreta
– 2 kašike lana
– malo soli
– 1 kašikica paprike u prahu
– 1 kašikica curry praha
– 1/4 češnja bijelog luka

Ostali sastojci:
– tahini
– paradajz sos
– povrće za nadjev (paradajz, paprika, luk, gljive)

Priprema:
Tijesto napravite tako što sastojke za tijesto izmiksate u blenderu, a dobijenu smjesu zatim stavite na tvrdu površinu, preko koje ste stavili foliju i razvijete je u tanko tijesto. Prije dehidriranja, tijesto izrežete na željeni broj komada. Na oblikovane pizze stavite kašikicu sosa od paradajza i ostalo povrće po želji. Pizze sušite u dehidratoru na 45 stepeni, 6-7 sati ili na 60 stepeni u pećnici, 2-3 sata.

FALAFEL OD MRKVE

Sastojci:
– 2 mrkve
– 1 šolja sjemenki suncokreta
– 1/4 češnja bijelog luka
– 1 kašikica curry praha
– 1/2 kašikice ljute paprike
– 1 kašikica soka od limuna
– nekoliko komada peršuna
– 1 kašika sjemenki lana namočenih u malo vode

Priprema:
Mrkvu izrežete na kolutove, stavite u blender sa ostalim sastojcima i izmiksate. Kada je smjesa gotova, oblikujete kuglice koje dehidrirate 6-7 sati na temperaturi 45 stepeni u dehidratoru ili 2-3 sata na 60 stepeni u pećnici.

ČIPS OD TIKVICA

Sastojci:
– 1 tikvica
– curry prah

Priprema:
Tikvicu izrežete na tanke kolutove. Svaki kolut namažete sa obje strane prahom curryja a zatim ih stavite u dehidrator. Prvo ih sušite 1-2 sata na 50 stepeni, a zatim temperaturu smanjite na 45 stepeni i sušite ih još 7-8 sati (u slučaju da koristite pećnicu, sušite ih 2-3 sata na 60 stepeni).

„GUMENI“ BOMBONI OD MALINA

Sastojci:
– 1 šolja malina
– 10-ak hurmi

Priprema:
Maline i hurme izmiksate u blenderu i stavite na papir za pečenje u dehidratoru. Smjesu sušite 10 sati na 45 stepeni, a zatim suhu smjesu režete na trakice koje zarolate u „gumene“ bombone (u ovom slučaju nije moguća dehidracija u pećnici jer smjesa ispadne pretvrda).