Četvrta po redu, izložba skulptora Marka Frančeševića, ujedno je i njegova najveća i najreprezentativnija izložba do sada. Na ovoj izložbi postavku čini stotinjak skulptura srednjeg i manjeg formata koje su načinom izrade, materijalom i postavkom bliske današnjem neo pop artu. Galerija „Collegium artisticum“, kao jedan od najvećih izlagačkih prostora u državi i regionu, omogućava umjetniku da prezentuje publici veliki broj radova, te da ih grupiše i postavi na način da posjetitelj veoma jednostavno i bez poteškoće shvati koncept i priču o kojoj postavka progovara.
Kroz svoje likovno djelovanje, Marko Frančešević se bavi modernom skulpturom, koja je veoma bliska pojmu današnjeg američkog pop arta. Najčešće koristi motive iz popularne kulture, koje kombinuje, u skladu s trenutnom situacijom i aktuelnim temama, s motivima našeg podneblja. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 2016. godine, te od tada redovno sudjeluje na svim godišnjim izložbama koje organizira ULUBiH.
Prije izložbe u Collegium artisticumu, izlagao je u Galeriji „Zvono“, u Historijskom muzeju BiH i u Galeriji „Brodac“. Sudionik je brojnih kolonija i simpozija skulpture u BiH i regiji, mnogih grupnih izložbi, a dobitnik je i prestižne nagrade „Roman Petrović“ za najbolje likovno ostvarenje u 2019. godini.
Piše: Duška Amidžić
Foto: Privatna arhiva
U galeriji „Collegium artisticum“ Marko Frančešević izložio je skulpture iz više ciklusa koje su tematski, konceptualno i stilski povezane, ali su unutar galerijskog prostora raspoređene u više grupa i cjelina. Izložene skulpture nastajale su tokom protekle tri godine u kojima je dolazilo do određenih tematskih odstupanja i promjena. Najveći broj radova nastao je u periodu pandemije, koju su mnogi umjetnici iskoristili za aktivan rad i stvaranje novih djela. Ovom postavkom umjetnik donosi svoja razmišljanja o savremenom svijetu. Predstavljene u nekoj neuobičajenoj formi, skulpture, koje izgledaju kao igračke, progovaraju o važnim temama, propitujući najčešće šta je danas zaista sveto, analizirajući kroz prizmu popularne kulture današnju religiju, duhovnost i filozofiju. „Smatram da umjetnik uvijek mora biti taj koji pokušava da ide ispred svog vremena i da prikaže nešto što će se tek dogoditi. Na neki način, da bude prorok nekih događaja. Uvijek me je zanimao taj razvoj našeg društva, kako će to ići, u kojem smjeru, i ja stvaram sliku toga, moje neke vizije“, rekao je autor.
Najčešći motivi ove izložbe su likovi iz pop kulture, poput svemiraca, filmskih likova, nadrealnih životinja, odjeveni u nikabe ili časne sestre, nalazeći se tako u potpuno neočekivanim ulogama. Takve kontradiktornosti kod promatrača često izazivaju potpunu konfuziju. Cilj takvog prikaza je stvaranje slike o individualnosti svakog bića kroz likovnu slobodu koja omogućava i dozvoljava svako pretjerivanje. O tome je umjetnik govorio na otvorenju izložbe kada je kazao: „Mislim da moji radovi imaju tendenciju da postanu jako dobri. Zasad su to još uvijek mali formati, jeftini materijali. Međutim, intenzivno radim na tome da si stvorim priliku i steknem uslove da oni postanu tehnički daleko bolji, što će ujedno otvoriti vrata i konceptualnom aspektu da se još više razvije i ojača. Volio bih ne zvučati prepotentno, ali ne mogu da ne kažem da sam ovom izložbom uradio veliku stvar za jednu malu sredinu kao što je naša. Nevjerovatan broj ljudi koji nisu umjetnici dolazi u galeriju, raspituje se o radu, zanima ih ima li sve to neku priču, dubinu, koji je razlog zbog kojeg ja to stvaram. To još nisam primjećivao na dosadašnjim izložbama uvaženih kolegica i kolega, iako ima daleko kvalitetnijih i boljih od mene. Razlog leži upravo u tome što je ovaj stil kojim se bavim uvezan s pop kulturom veoma blizak ljudima, a i meni pruža mogućnost da, nekim jednostavnim i ljudima bliskim motivima, progovorim o dubljim i ozbiljnijim temama.“
Što se tiče planova za budućnost kada je riječ o likovnom stvaralaštvu, autor je veoma aktivan. Iako nema adekvatan prostor za izradu skulptura, svakodnevno stvara i snalazi se na različite načine. Skulptura je veoma komplikovana za izradu, pogotovo kada je tehnički aspekt u pitanju. Ona zahtijeva velike prostore s adekvatnim uslovima, površinom, ventilacijom. Za izradu jedne skulpture potrebno je više faza rada – od pripreme materijala, što je u ovom slučaju najčešće glina ili određene vrste plastelina, potom izrade konstrukcije na koju će se ta masa nabacivati. Tek nakon toga ide modelovanje i oblikovanje skulpture, koje ne daje krajnji produkt jer je po završetku potrebno izraditi kalup od gipsa u koji će se kasnije lijevati materijal koji će tvoriti konačnu figuru. Na ovoj izložbi taj konačni materijal je uglavnom gips ili poliester u kombinaciji sa epoksidnim smolama i drvetom.
Autor ističe kako mu je cilj da svaka naredna izložba bude bolja i kvalitenije od prethodne i u tehničkom, ali i u konceptualnom smislu. „Misim da je izložba u Collegiumu veliki korak za mene i da sam uspio napraviti postavku kakvu sam zamislio, jedan ovakav izložbeni prostor omogućio mi je da rasporedim skulpture baš onako kako sam želio, a što se postavke tiče nisam bio ograničen niti u jednom segmentu. Što se tiče nekih budućih izložbi, ne želim da žurim jer smatram da broj izložbi nije nimalo bitan naspram njihovog kvaliteta. Volio bih i planiram raditi s nešto ozbiljnijim i kvalitetnijim materijalima, te bih rado uključio i skulpture mnogo većeg formata, tako da su moji daljnji planovi isključivo vezani za pokušaj da napravim seriju velikih skulptura koje bih izlagao i izvan granica Bosne i Hercegovine i regiona. To je u našoj situaciji poprilično komplikovano budući da je izvoz skulptura nemoguć bez adekvatne papirologije i odobrenja, a sam transport i pakiranje radova ekonomski su zahtjevni. U svakom slučaju, mislim da moja naredna izložba neće biti u BiH, iako ne isključujem da je odaziv publike i interesovanje bilo na adekvatnom nivou. Za vrijeme trajanja moje izložbe u prostoru Skenderije bile su otvorene još dvije veoma kvalitetne postavke, riječ je o izložbi Jusufa Hadžifejzovića, te zajedničkoj postavci Emira Osmića i Mladena Štrpca. Publika je uistinu imala šta vidjeti.“ Iako je izložba bila planirana od 15. jula do 3. augusta tekuće godine, zbog interesa publike će biti produžena do daljnjeg te će biti moguće da i oni koji nisu do sada pogledali postavku, a možda imaju želju, to učine u narednom periodu.
