Piše: Tamara Zablocki

U Sarajevu je prošlog oktobra rođena Galerija savremenih umjetnosti Manifesto, plod entuzijastične vjere četvoro mladih profesionalaca i profesionalki – vizuelne umjetnice i kustosice Adne Muslije, grafičke dizajnerice i fotografkinje Ajle Salkić, uličnog umjetnika i producenta Benjamina Čengića i vizuelnog umjetnika Kemila Bektešija – da bh. umjetnička scena i zajednica u cjelini nužno trebaju više inicijativa, angažmana i prostora za kulturnu produkciju. Nedavno im se san o vlastitoj galeriji materijalizovao i Galerija Manifesto je od nomadskog poprimila stacionarni oblik, u Despićevoj ulici u Sarajevu.

U svojim počecima, naime, Galerija Manifesto nije imala svoj prostor, već je posuđivala privatne prostore i prostore drugih institucija. U prva tri mjeseca postojanja, na taj je način tim Manifesta organizovao tri izložbe, prihvatajući nomadski karakter galerije. Ipak, od februara 2022. godine, Galerija Manifesto iznajmljuje prostor od Općine Stari Grad u Despićevoj ulici. A da bi novi galerijski prostor u Despićevoj ulici istinski zaživio, potrebna im je pomoć šire zajednice. „Do sada smo završili inicijalne korake prve faze renoviranja – koncepciju, dizajn i predkonstrukcijske radove. Učinili smo sve što smo mogli sami, a sada je vrijeme za početak daljnjeg renoviranja i opremanja prostora. S obzirom na to da smo mi, suosnivači_ce Manifesta, mladi ljudi čiji su jedini kapital strast, odlučnost i znanje, te da državne institucije ne finansiraju ovakvu vrstu projekata, odlučili smo vjerovati u moć zajednice i pokrenuti crowdfunding kampanju. Kampanja je počela 10. aprila, a svi koji žele učestvovati u stvaranju kulturne revolucije, mogu dati svoj doprinos donacijom našoj Indiegogo kampanji ili kampanji “6 000 cenera”. Detaljne upute objavljene su na našoj web stranici www.manifesto.gallery“, navodi tim Galerije Manifesto, čije aktivnosti možete pratiti i na društvenim mrežama, gdje se predstavljaju pomno osmišljenim objavama.

Ideja o maloj kulturnoj revoluciji

Pojašnjavaju nam da je Galerija nastala prije svega kao odgovor na nedostatak inicijativa i prostora za kulturnu produkciju, ali i na letargičnost umjetničke scene koja iz takvih prilika proizilazi. No, već s iskustvom od nekoliko mjeseci rada, vjeruju da je ideja Manifesta veća od toga. „Ideja o aktivnom kulturnom prostoru koji u BiH donosi nove umjetničke tendencije, prakse, medije i koncepte, vrlo brzo je prerasla u ideju o maloj kulturnoj revoluciji. Ta revolucija bi podrazumijevala društveno-političke promjene inicirane umjetničkim i kulturnim djelovanjem. Kako je Galerija Manifesto isprva bila nomadska galerija, koja je posuđivala prostore od drugih institucija, ideja kulturne revolucije bila je naša utopijska vizija. Toj viziji smo se vraćali svaki put kada bi životni kontekst u nas posadio crva sumnje, da ono što radimo ima smisao i budućnost.

Prostor koji su od Općine Stari Grad dobili u najam svojim im je rasporedom omogućio da Manifesto ne posmatraju isključivo kao inkubator savremene umjetnosti i kulturne produkcije, već da kulturnu revoluciju o kojoj su maštali istinski postave za svoju viziju. „Ona sada podrazumijeva obrazovanje mladih profesionalaca i šire javnosti o savremenoj umjetnosti, ali i aktivnosti namijenjene zajednici, koje će polazeći od umjetnosti problematizirati društveno-političku stvarnost. Djelovanje Galerije Manifesto u zajednici i na polju obrazovanja odvijat će se u našoj biblioteci i čitaonici, koje će se nalaziti ispod izložbenog prostora“, navode, i podcrtavaju: „Za nas Manifesto nije samo galerija, već platforma za razvoj održive i progresivne umjetničke scene, mjesto susreta, komunikacije, individualnog i kolektivnog rasta. On je za nas polazište kulturne revolucije.“

Ideja vodilja Galerije Manifesto je predstaviti i afirmisati savremene umjetničke prakse, naglašavaju. „To prije svega znači da će postavke činiti selekcija umjetničkih radova koji na našu scenu donose osvježenje, nešto inovativno i do sada rijetko ili nikako viđeno. Insistiranje na inovativnom ne podrazumijeva ograničavanje kada je u pitanju umjetnički medij, koncept ili poetika. Naša Galerija će biti prostor u kojem se kroz kontekstualizaciju umjetničkih djela propituje njihova savremenost, naglašava politička subverzivnost ili pak analizira medijska eksperimentalnost. Drugim riječima, postavke će biti kreirane u skladu sa internim kulturnim politikama. One između ostalog podrazumijevaju davanje prednosti umjetničkim praksama koje su svjesne vlastite političnosti i subverzivnog potencijala, koje pokazuju inovativnost na tehničkom, sadržajnom i estetskom nivou, te koje svjesno koriste svoju prosvjetiteljsku i emancipatorsku moć.“

Umjetnice s Kosova u Sarajevu, umjetnice iz BiH u Prištini

Prva takva izložba bit će otvorena početkom juna. Riječ je o projektu koji Galerija Manifesto izvodi s partnerskom organizacijom Mini Studio iz Prištine. Projekt „Kako biti pionir_ka: umjetnost, feminizam i budućnost”, koji je finansiran sredstvima British Councila, tako će povezati dvije izložbe. Prvu će u novootvorenom prostoru Manifesta moći pogledati sarajevska publika, a na njoj će biti predstavljeni radovi šest umjetnica s Kosova, dok će druga biti postavljena u prostoru Fakulteta likovnih umjetnosti u Prištini, na kojoj će biti predstavljene prakse šest umjetnica iz BiH. U svojoj međuigri, dvije izložbe afirmišu feminističko-umjetničke kontranarative, nude alternativnu sliku odnosa između Kosova i Bosne i Hercegovine, te koriste umjetnost kao polazište za zajedničko promišljanje budućnosti. Izložbe će pratiti i niz popratnih događaja, poput kustoskih vođenja, predavanja i artist talkova koji će biti organizovani u javnom prostoru. Time autorski tim želi privući što veći broj namjernih i slučajnih prolaznika. U planu su i samostalne izložbe srbijanskog umjetnika Igora Ripka i bh. vizuelnog umjetnika i grafičara Denisa Haračića.

Upitani šta to po njihovom mišljenju nedostaje na bh. galerijskoj sceni, odgovaraju da o njoj, nažalost, još ne mogu govoriti jer analiziranje te vrste podrazumijeva da nešto najprije – uopšte postoji. „BiH zasigurno nema imalo razvijeno tržište umjetnina. Istina, postoje galerije koje se bave prodajnom djelatnošću. Postoji i mali broj ljudi koji kupuje umjetnička djela, ali to nije dovoljno da govorimo galerijskoj sceni i tržištu. Ali, upravo to predstavlja specifično polje djelovanja Galerije Manifesto. Kako tržište umjetnina ne postoji, te samim time ni umjetnička scena ne posjeduje nikakav vid održivosti, smatrali smo da je od izuzetne važnosti raditi na njegovom razvoju, jer je to jedini način da umjetnici i umjetnice steknu autonomiju od grantovskih kulturnih politika“, navode.

Za Manifesto, dodaju za kraj, tržište je prostor koji ne služi stvaranju viška novčane vrijednosti, već za oplođivanje kulturno-umjetničke scene, produciranjem novih umjetničkih djela. „Kapital akumuliran prodajom umjetnina mora se ulagati u novu umjetničku produkciju. Solidarnost galerijske scene u začetku i umjetničke scene na izdisaju za nas predstavlja jedino rješenje trenutne situacije. Drugim riječima, učestvovanje u razvoju lokalnog tržišta umjetnina i principa njegovog djelovanja za nas predstavlja korak koji je neophodan za istinski razvoj održive umjetničke scene. Pored toga, našoj kulturnoj sceni nedostaje inkluzivnosti. Olako se zaboravlja da umjetnost i kultura pripadaju svima, a ne uskom krugu poznavalaca i profesionalaca. Izložbe radi izložbi, umjetnost radi umjetnosti, te bilo kakav oblik elitizma ne smije imati svoje mjesto na našoj sceni. Zato Manifesto čini sve u svojoj mogućnosti, da umjetnost vrati onima kojima ona uistinu i pripada – zajednici.“

Tim Galerije savremenih umjetnosti Manifesto

Benjamin Čengić, direktor Galerije Manifesto, je kao mladić započeo istraživati svoju okolinu i društvo kroz crtanje grafita. Završio je Bachelor program na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na odsjeku za Produkciju i menadžment. Pored intenzivnog rada u filmskoj produkciji i produkciju kulturnih manifestacija i festivala, 2016. godine osnovao je udruženje Obojena Klapa, s vizijom da Sarajevo pretvori u galeriju na otvorenom, a 2021. godine i Festival FASADA. Čengić je ulični umjetnik, edukator i aktivist koji uvijek traga za novim načinima izražavanja svoje misije da svijet učini boljim mjestom.

Adna Muslija je kustosica Galerije Manifesto. Magistrirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Nastavničkom odsjeku, smjer slikarstvo, a trenutno završava dvopredmetni master program Historija umjetnosti i komparativna književnost. Pored vlastite umjetničke prakse i brojnih lokalnih i međunarodnih izložbi, bila je članica nekoliko kustoskih timova. Do sada je kurirala desetinu samostalnih i grupnih izložbi. Njeni tekstovi iz oblasti umjetničke/ književne teorije i kritike objavljeni su u nekolicini priznatih časopisa i publikacija.

Ajla Salkić, marketing dizajnerica Galerije Manifesto, završila je Bachelor program iz grafičkog dizajna i ima više od deset godina profesionalnog iskustva u oblastima marketinga, dizajna i fotografije. Dobitnica je nagrade za najboljeg studenta na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo “Alija Kučukalić”, za 2016. godinu. Učestvovala je na nekoliko lokalnih i reginalnih izložbi. Radeći u agenciji imala je priliku biti dijelom mnogobrojnih kampanja i projekata. Neki od njenih klijenata su bili Gloria Prirodna Kozmetika, RYCO, Frutisan, UniCredit Bank, Pomozi.ba, Sharjaah Excellence Awards, UNICEF, UNDP i mnogi drugi.