JU Bosanski kulturni centar KS najavljuje promociju novog romana autorice Radmile Karlaš, pod nazivom „Ej, drugovi, je l’ vam žao?“. Knjigu, koja je objavljena u izdanju Grafid d.o.o. Banjaluka, će u četvrtak, 09. februara, u 18 sati, u galeriji BKC-a široj publici predstaviti: prof. dr Dijana Hadžizukić, prof. dr Sarina Bakić, prof. dr Nerzuk Ćurak, Jasmin Duraković, direktor JU BKC KS i autorica romana, Radmila Karlaš.
Radmila Karlaš (1963.) dugogodišnja je novinarka. Radila je za mnoge printane i elektronske medije, BBC, Voice of Amerika, WDR, Sarajevski svijet, Alternativ Informativ Network, Banjalučki PRELOM, radio FERN i druge. Bila je višegodišnja koordinatorica Amnesty Internationala za BiH. U svojim višestrukim javnim angažmanima u zemlji i svijetu, bila je bespoštedna kritičarka i oponentkinja akterima razdora i nacionalističkog politikanstva na teritoriji bivše Jugoslavije. Završila je Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Do sada je objavila dva romana “Četvorolisna djetelina” i “Kad utihnu melezi”, te dvije zbirke priča “Pogrešan peron” i “Lutak”. Živi u Banjaluci.
„Roman je velika posveta našoj Bosni, njenoj kulturnoj i etničkoj izmiješanosti i naprosto je predivno da su glavni likovi ovog romana o Sarajevu, ona naša razlika koja tvori jedinstvo. (…) Snažni dijahronijski momenat, istodobnost različitih vremena bez posebnog naglašavanja, prelazak iz rečenica koje se tiču jednog doba u rečenice koje se tiču drugog doba su majstorske, pa, iako takav pristup traži od čitaoca ozbiljnu posvećenost, to tvori snažnu a nenametljivu strukturu romana koja veže ljude različitih epoha u Jedno. To jedno upravo je priča – potraga kroz Sarajevo, njegove mitove i povijesne bolove od kojih kao konačna tuga nad gradom visi opsada čije su posljedice teške, kako po kriteriju urbicida i kulturocida, tako i po kriteriju ubijenih, nestalih, ranjenih, bolesnih ljudi“, kazao je prof. dr Nerzuk Ćurak.
„Posvećena roditeljima autorice i jednom vremenu, knjiga „Ej, drugovi, je l’ vam žao“, predstavlja svojevrsni hommage minulom periodu, u državi koje više nema. Samim naslovom, ekstrahovanim iz poznate oproštajne pjesme obojene istinskim socijalizmom, odjekuju žal za rastankom prijatelja, i bol produbljen anticipiranim definitivnim razlazom najgore vrste, ratom. Ne tako davno, uz tu pjesmu rastajali su se drugari pri završetku radnih akcija, na kraju služenja vojnog roka, izviđači, ferijalci, gorani… drugari koji su se iskreno voljeli. Nije moglo biti iskrenije, a ni teže, kad već više nisu smjeli ni mogli drugovati. Jer, neki zli ih podijeliše i zabraniše slogu, uništavajući sve što su mogli. Ipak, nisu mogli uništiti sve, posebno ne ono što se izdvojilo kao vanvremensko – ljubav.
Svojevrsnim projektom sinteze lirike i dokumentarnog arhiviranja činjenica, ovom knjigom konzervira se i sjećanje na heroje izgradnje SFRJ, čije su žrtve svete. Tačnije, ne dopušta se nastavak trenda zamjene teza i relativiziranja zločina koje su počinili raznobojni kvislinzi i kleronacisti na području Jugoslavije. (…) Nažalost, katastrofalni rasplet doveo je do totalnog devastiranja ne samo spomenika revolucije i uništenja dokumenata, već i do temeljitog ruiniranja samog ideala čovječnosti realizirane i samopotvrđivane u herojskim borbama protiv arhidemona otjelovljenog u svim formama veleizdaje, defetizma, dekadencije, denuncijacije, destrukcije, dehumanizacije, viđenih na Sajmištu, Banjici, Kozari, u Jastebarskom, Jasenovcu, Sarajevu, Mostaru, Foči, Višegradu, Zvorniku, Prijedoru, Grabovici, Heliodromu, Ahmićima, Srebrenici… Knjiga ovakvog formata ne dopušta da sidro nametnutog zaborava zarobi neometanu plovidbu galije slobode mišljenja i govora do nekih novih luka i horizonata čovječnosti“, zapisao je u recenziji Marjan Hajnal.
