Piše: Elma Hodžić
U toploj ljetnoj, mostarskoj noći je u avgustu 2023. godine predstavljena monografija “70 godina Muzeja Hercegovine Mostar”. Mostarci, dobri domaćini, upriličili su promociju u prijatnoj historijskoj bašti: spomen kući Svetozara Ćorovića, u odjelu književnosti. U toj bašti su se kroz historiju dešavali važni događaji za kulturni život grada Mostara. Knjigu su predstavili: Asim Krhan (direktor Muzeja Hercegovine), Lebiba Džeko (Zemaljski muzej BiH), te urednice monografije, Elma Marić i Indira Gaštan Bešo iz Muzeja Hercegovine Mostar. Moderator promocije bila je Selma Aškraba. Predstavljamo monografiju ovim kratkim pregledom, u nadi da će Vas inspirisati da sljedeću mostarsku turu posvetite istraživanju Muzeja Hercegovine.
Posao dokumentiranja i predstavljanja institucionalne historije ubraja se među najveće izazove muzejske struke u Bosni i Hercegovini. Realizirajući projekte koji se tiču vlastite prošlosti, muzejski radnici nerijetko nailaze na nepotpune historijske izvore, nevješto pribilježene podatke ili tragove važne dokumentacije koja je uništena zubom vremena ili ratnom destrukcijom. Tim Muzeja Hercegovine Mostar se odlučio, unatoč brojnim izazovima, prikupiti dokumentaciju u vezi sa historijom muzeja – te, u konačnici, priče iz prošlosti mostarskog muzeja sabrati u monografiju koja pokriva sedam decenija muzejske prakse.
Specifičan po živopisnoj, unikatnoj arhitekturi, ali i po bogatoj prošlosti koja je često korištena kao izvor inspiracije umjetnicima i kulturnim radnicima, Mostar je jedan od najpopularnijih bh. gradova. Već sedam decenija, Muzej Hercegovine djeluje kao važno čvorište kulturnog života grada Mostara – prikupljajući tragove prošlosti, muzej uzima aktivno mjesto u generiranju kulturnih sadržaja koji čine specifikum grada. Ova monografija je pažnje vrijedan poduhvat uposlenika Muzeja Hercegovine da prikazima odjeljenja muzeja ukažu na važne transformacije koje je muzej prošao kroz svoju historiju. Pored prezentacije rada muzeja, monografija pokazuje kako je muzej vremenom uspijevao da se poveže sa lokalnom zajednicom, što uistinu predstavlja jedan od najvažnijih zadataka muzeja u savremenom društvu. Iz monografije se jasno vidi kako se muzej kroz godine djelovanja upisivao na mapu bosanskohercegovačke i regionalne muzeologije – različitim umrežavanjima je Muzej Hercegovine pokazivao eksponate iz Hercegovine u partnerskim institucijama, te donosio važne priče iz prošlosti drugih krajeva hercegovačkoj publici.
Mostar je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini čije je naslijeđe u periodu od 1992. do 1993. godine pretrpjelo ogromna oštećenja. Muzejski tim je, zajedno sa međunarodnim ekspertima, radio na restauraciji uništenog naslijeđa. Simultano sa ovim, nimalo jednostavnim zadatkom, tim muzeja je u poslijeratnom periodu radio na unaprjeđivanju mehanizama ekspozicije stalnih postavki. U posljednjih nekoliko godina se tim Muzeja Hercegovine odvažno upustio u proces realizacije izložbi koje nastoje komunicirati sa publikom. Kroz interaktivne elemente koji računaju na percepciju historije kroz sva čula i upotrebu multimedije se Muzej Hercegovine Mostar približio savremenim tendencijama muzejske struke.
Monografija koja prati sedam decenija rada Muzeja Hercegovine u Mostaru donosi pred čitatelje, kako tekstom tako i ekskluzivnim fotografijama, pregled muzejskih aktivnosti. Ali, više od toga, ova knjiga nas pita kuda se kreću ili kuda se u budućnosti mogu kretati bosanskohercegovački muzeji. Ukazujući na vlastite aktivnosti i djelovanje, Muzej Hercegovine Mostar nam ukazuje kroz monografiju na važnost zavičajnih muzeja u životu šire društvene zajednice. Ova monografija nije isključivo knjiga o historiji jednog muzeja – ovo je knjiga o kulturnom životu jednog grada.
