Nakon uspješno završenih radova na sanaciji enterijera galerije koji je u ratnom i poslijeratnom periodu pretrpio ogromnu štetu, Collegium artisticum nastavlja sa svojim redovnim aktivnostima i ponovo otvara svoja vrata.

U periodu od 16. do 24. marta 2023. godine održana je godišnja kolektivna izložba “Sarajevski salon“ u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, koja je realizovana uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i JU Collegium artisticum Sarajevo.

Odabirom Umjetničkog savjeta ULUKS-a (u sastavu: Emir Osmić, Jusuf Hadžifejzović, Samir Plasto, Sanela Nuhanović i Silvija Dervišefendić) na ovogodišnjoj izložbi “Sarajevski salon“ učestvovali su:

Adi Karailo, Adnan Jasika, Aleksandar Saša Bukvić, Almedina Fehratović, Amer Bakšić, Andrej Đerković, Armela Vesković, Benjamin Handukić, Benjamin Kavazović, Boris Hodak, Damir Nikšić, Danilo Kreso, Dario Pehar, Denis Haračić, Džejlana Karaman Pašić, Edin Numankadić, Emir Durmišević, Emir Osmić, Ensar Hadžić Buxhoeveden, Gordana Anđelić Galić, Halil Tikveša, Hamzalija Muhić, Hanna Dujmović i Rikardo Druškić, Haris Sahačić, Ibrahim Novalić, Ilonka Jasak, Irfan Handukić, Izet Alečković, Jusuf Hadžifejzović, Kemal Hadžić, Lea Jerlagić, Lejla Ćehajić, Mario Ignjić, Marko Frančešević, Milomir Kovačević Strašni, Mladen Štrbac, Mladen Talanga, Nada Martinović, Nanda Agić, Nijaz Gojak, Nina Lojović Milinić, Rebeka Abdagić, Safet Begić, Safet Zec, Salem Pezić, Samir Plasto, Samir Sućeska, Savka Krčmar, Sead Čerkez, Senad Pepić, Stijepo Gavrić, Tarik Alimanović, Tarik Golubić, Vanja Solaković.

“Nekada, često bismo zastali na vratima neke radnje kad bi na njoj pisalo Inventura. Bilo je to vrijeme kad se za vrijeme popisa nije moglo ući u radnju. Danas kao da nije tako, radnje skoro uvijek rade i to ne pokazuje uspjeh novog poretka, nego nikakva prava onih koji tu rade. S ovom Inventurom je drukčije: ona je otvorena. I otvara. Radnju i jedan prostor u kojem se ta radnja događa. Bez obzira na mala, skoro nikakva prava nas koji to sve skupa radimo. Ali, zato i jesmo tu. Da nas se vidi i čuje. I ako treba i može – izabere. Ono što se danas pokazuje kao apsolutna boljka današnjeg svijeta je da je jačina glasa, odnosno djela, skoro obrnuto proporcionalna njegovoj stvarnoj važnosti.

I zato su stvari poput ove tako važne.

Ne možemo popisati sve stvari za kojima bi se čovjek okrenuo u ovoj Inventuri, koje bi zaokupile njegovu pažnju. Ali, to nije bio ni naš zadatak, nego radovi koje vidite. Ono što je doista bitno jeste da se Inventura ne obustavi, da bude, ako je moguće, permanentna, i da putem nje doznajemo što više.

O stvarima, o sebi, o kosmosu…

Ili je to uvijek isto? Historija pamćenja je, zapravo, povijest umjetnosti gledana iz sadašnje perspektive.

Opet, jedna vrsta trajne Inventure.“

Ahmed Burić
(odlomak iz teksta: XI SARAJEVSKI SALON ULUKS – INVENTURA, 2023.)

Sarajevski salon nakon pedeset godina 

Davne 1968. godine, prije pedeset godina, održana je prva izložba pod nazivom “Sarajevski salon“. Inicijativa za pokretanje ovog izložbenog projekta i događaja potekla je od Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, a istaknuti pokretači ove izložbe bili su tadašnji mladi umjetnici Borislav Aleksić, Mehmed Zaimović, Mersad Berber i likovni kritičar Muhamed Karamehmedović.

U predgovoru “II Sarajevskog salona“ (održanog 1969. godine u dvorani Radničkog univerziteta “Đuro Đaković“), Karamehmedović piše: “Kada smo prošle godine na ovom istom mjestu iznosili dojmove o prvom sarajevskom Salonu, bili smo uvjereni u činjenicu da sve ono što se tada desilo u skromnom omjeru izlagača i još skromnijem izložbenom prostoru treba da bude potvrđeno u budućnosti da bi se uistinu pokazalo u onoj mjeri prekretnim i presudnim za likovnu umjetnost naše sredine kako to svi želimo. Očigledno, jedna nova koncepcija se borila za svoju afirmaciju: bez mnogo buke njeni kreatori stvarali su svoja djela, spremajući se za novi stvaralački obračun ove godine kako bi se afirmisao i potvrdio kvalitet a ne kvantitet. Jer, kako god je taj prvi Salon jasno ukazao na niz bitnih kvalitetnih promjena do kojih je došlo u tkivu naše anemične organizacije i likovnih smotri, mnogi znaci ukazivali su da bitka za konačnu afirmaciju Salona nije završena, već da je tek počela, i ona vjerovatno tek treba da izdrži svoja najteža iskušenja. Nešto se očigledno kreće i mi ćemo sa zadovoljstvom istaći da su i po broju izlagača i po kvalitetu njihovih radova evidentni rezultati u ovom kratkom vremenskom intervalu od jedne godine“.

Afirmacija i potvrda kvaliteta je upravo jedan od ciljeva ”obnovljene” izložbe “Sarajevski salon“ koju organizuje Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo.

Na tadašnjim sarajevskim Salonima (od 1968. do 1974. godine) izlagali su neki od najznačajnijih bosanskohrecegovačkih umjetnika i umjetnica, među kojima: Alija Kučukalić, Borislav Aleksić, Husko Balić, Zdenko Grgić, Vojo Dimitrijević, Seid Hasanefendić, Bekir Misirlić, Nada Pivac, Mica Todorović, Ljubo Lah, Mehmed Zaimović, Boško Kućanski, Franjo Likar, Mersad Berber, Arfan Hozić, Milorad Ćorović, Ibrahim Ljubović, Jusa Nikšić, Affan Ramić, Mario Mikulić, Ismar Mujezinović, Radmila Jovandić, i brojni drugi.

Ukupno je realizovano sedam izložbi, a posljednji “Sarajevski salon“ održan je 1974. godine, iste godine kada je stari Umjetnički paviljon srušen, a 1975. godine, otvaranjem novog izložbenog prostora – galerije Collegium artisticum, “Sarajevski salon“ na izvjestan način prerasta u veću umjetničku manifestaciju pod nazivom “Collegium artisticum“, na kojoj se pored radova likovnih umjetnika, predstavljaju i ostvarenja arhitekata, umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera (što je predlagao i kritičar Karamehmedović u tekstu povodom Sarajevskog salona 1971. godine).

Nakon više od četiri decenije, 2011. godine, tada novoosnovano Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, na čelu sa umjetnicima Izetom Alečkovićem i Džekom Hodžićem, smjelo kreće u organizaciju kolektivne selektivne izložbe istog naziva. Zahvaljujući entuzijazmu i energiji osnivača i voditelja Udruženja, kao i zalaganju umjetnika i umjetnica okupljenih oko pomenutog Udruženja, te svakako zahvaljujući finansijskoj podršci Ministarstva kulture i sporta KS, ”obnovljena” izložba “Sarajevski salon“ se, evo, već godinama realizuje, sa ciljem da pruži relevantan uvid u aktuelno stvaralaštvo i umjetničku produkciju bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetnica.

Ovogodišnja izložba, kao i prethodnih godina, zbir je individualnih likovnih poetika, a obuhvata radove već renomiranih bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetnica, ali i radove najmlađe generacije likovnih stvaralaca čiji potencijal Udruženje, iz godine u godinu, prepoznaje i podržava.

Sanela Nuhanović
(Odlomak iz teksta: Sarajevski salon nakon pedeset godina, 2019.)