Ko su čuvari Zemaljskog muzeja, muzeja koji je “preživio” dva svjetska rata i agresiju sa otvorenim vratima, ali nije uspio svoja vrata održati otvorenim u posljednje tri godine. Zemaljski muzej je zatvoren 4. oktobra 2012. godine, zbog neriješenog pravnog statusa. Podsjetimo i na to da je Zemaljski muzej jedna od sedam institucija od državnog značaja čiji pravni status nikada nije riješen. Direktna posljedica takvog tretmana ove naučne institucije i njenih uposlenika jeste izostanak plata i nemogućnost daljnjeg pružanja usluga.

Trogodišnji status quo Zemaljskog muzeja ponukao je Zijaha Gafića, međunarodno priznatog i višestruko nagrađivanog bh. fotografa, da u saradnji sa organizacijom Akcija, poduzme nešto: skrene pažnju javnosti sa neobičnom izložbom fotografija. Napravljeni su portreti uposlenih, portreti “čuvara” muzeja i ispričane su njihove priče. Priče koje prvenstveno govore o odgovornosti i ljubavi prema poslu i profesiji, o nekadašnjim, ali i današnjim uslovima rada, borbi za preživljavanje te dvojbi između nade za bolje sutra i mirenja sa nemogućnošću promjene stanja.

Ovo je jedna drugačija, intimna priča o Zemaljskom muzeju BiH i ljudima koji ga čuvaju, iako su zaboravljeni i napušteni od svih. Koncept je osmislila Aida Kalender, a fotodokumentirao Zijah Gafić. Obavljeni su i intervjui s radnicima, a cijeli proces trajao je više od šest mjeseci.

Prikazana izložba fotografija i ličnih priča radnika Zemaljskog muzeja, ima za cilj da nesebično podrži obespravljene radnike i da se njihova priča po prvi put čuje u javnosti. Ovo je početak velike akcije, koja počinje 3. augusta, kada će u sve četiri zgrade koje se nalaze u sklopu muzeja dolaziti kulturni radnici, intelektualci, prosvjetari i svi drugi građani dobre volje iz Bosne i Hercegovine i dežurati za muzej. Dakle, dolazit će na dežure i simbolički se solidarisati sa radnicima muzeja. Krajanja svrha ove akcije jeste skretanje pažnje donosiocima političkih odluka, koji imaju tu moć, da riješe problem Zemaljskog muzeja.

Cuvari_2

Otvaranju izložbe je prisustvovala i dugogodišnja uposlenica Zemaljskog muzeja, Azra Bečević-Šarenkapa, koja je još jednom podsjetila na dugogodišnju historiju i tradiciju ove institucije: “Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, utemeljen je u austrougarskom periodu i tadašnja zemaljska vlada osnovala ga je kao samostalnu državnu ustanovu. To je jedino mjesto na području Bosne i Hercegovine na kojemu se može sagledati potpuni presjek kroz geologiju, floru, faunu, etnologiju i najveći dio istorije naše zemlje. Zbirka Zemaljskog muzeja se sastoji od preko četiri miliona eksponata, koji su dio nacionalnog blaga cijele države, jer svjedoče o prošlosti svih nas bez obzira kako se zvali i izjašnjavali”, smatra Bečević-Šarenkapa koja se zajedno sa kolegama i koleginicama – čuvarima muzeja, brine za nemjerljivu kulturnu i materijalnu vrijednost ove države, te dodaje kako je lijepo što uposlenici ove institucije, napokon imaju priliku reći šta misle o cjelokupnoj situaciji i pokazati kako svakodnevno obavljaju radne zadatke uprkos okolnostima.

Radnici su rijetko u fokusu

Zijah Gafić, autor fotografija kaže kako ljudi sa slika nažalost nigdje nema, ni u konverzaciji ni u jednačini. Oni nisu usamljen slučaj, tako je i sa radnicima drugih firmi i preduzeća. Ovo što smo imali priliku vidjeti u večeri otvaranja izložbe je zbog njih, sve se tiče njih i najviše utiče na njih. Mi smo tu samo u prolazu.

“Rijetko radnike stavljamo u fokus, što je pogrešno, jer se ovi ljudi ne bore samo za svoj posao i opstanak nego za kulturno dobro svih nas. Nažalost, minutaža, kao i bogatstvo nisu ispravno podijeljeni”, dodaje Gafić.

Cuvari_4

“Radimo isključivo iz osjećaja odgovornosti prema materijalu koji čuvamo. Više od četiri miliona objekata i predmeta nalazi se ovdje. Danas smo u miru, a odnos prema muzeju i onome što čuva je gori nego u ratu”, riječi su Ane Marić, kustosice za mlađe željezno doba i numizmatiku na odjeljenju za arheologiju u Zemaljskom muzeju BiH od 2009. godine.

“Ono što je čovjeka najviše pogodilo je to što su nas proglasili kriminalcima, šačicom ljudi koji muzej drže otvoren svojom voljom. Oni su nas diskriminirali i kao ljude i kao profesionalce, a mi i dan-danas dolazimo u muzej i uvijek ćemo dolaziti”, rekla je Ermana Lagumdžija, viša kustosica za botaniku na odjeljenju za prirodne nauke Zemaljskog muzeja BiH od 1996. godine.

Cuvari_3

“Dolazim na naše dežuranje, svaki put sam tu i danas sam došla. Muž mi je operisan, a na birou je. Nemamo nikakvih primanja, ali sam opet došla u Zemaljski muzej. Dadnem tri marke da dođem. Dolazit ću dokle mogu i kad god sam u mogućnosti da dođem. Mi smo čuvari muzeja”, rekla je Subhija Kuldija – Vladavić, higijeničarka, čuvarka zbirke u Zemaljskom muzeju BiH od 1995. godine.

Cuvari