Promocijom knjige Žena koja pjeva/Zgarišta libanonsko-kanadskog autora Wajdia Mouawada u utorak 25. aprila u 18 sati na Maloj sceni Sead Bejtović Malecni sarajevskog Pozorišta mladih nastavit će se dvadeset i drugo izdanje kulturološkog programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Modul memorije. Knjigu koja govori o sudbinama hiljada Libanonaca predstavit će Nihad Kreševljaković, Dino Mustafić i Maja Izetbegović. Nešto kasnije, u 19 sati i 30 minuta, Modul memorije će se programski predstaviti i zeničkoj publici predstavom Moja fabrika autorice Selme Spahić, dok će posljednji ovosedmični program u četvrtak, 27. aprila biti projekcija filma Sjećanje na druge autorice Ane Čigon.

Knjiga Žena koja pjeva/Zgarišta govori o zatvoru na jugu Libanona u kojem je hiljade Libanonaca bilo mučeno od svojih zemljaka koji su radili za izralesku vojsku. Većina osoba koje su prošle kroz zatvor bile su žene, jer se tehnika mučenja sastojala u tome da ih se prisili da odaju svoje muževe, očeve, sinove, ili braću. “Historijske činjenice su me uvukle u kompleksnu emotivnu, intelektualnu i etičku  oluju. Morao sam o njoj progovoriti jer mi je savjest to nalagala, savjest i solidarnost sa žrtvama. Međutim, kako o tome nisam mogao govoriti direktno, imao sam poriv da progovorim jezikom osjećaja”, istakao je autor knjige, Wajdi Mouawad.

U predstavi Moja fabrika autorica Selma Spahić prati strukturu istoimene knjige Selvedina Avdića koju je ispreplela sa intimnim ispovijestima članova kolektiva kao i bivših radnika i radnica Željezare Zenica. U intervjuima radnici i radnice Željezaru Zenica često opisuju kao majku hraniteljku, a svoje prošlosti prisjećaju se sa radošću i žalom za sigurnošću koju su nekad imali. Oni nešto mlađi, Željezaru pamte kao neprijatelja i glavnog krivca za zagađenje, dok neki nemaju nikakav odnos prema njoj. No većina ponavlja isto, a to je da je nekada bilo bolje.

Dokumentarni film Sjećanje na druge slovenačke autorice Ane Čigon daje riječ studentima i studenticama, umjetnicima i umjetnicama, teoretičarima i teoretičarkama, aktivistima i aktivistkinjama koji govore o značenju i moći javnih spomenika na Kosovu (i drugdje). Ko ima privilegiju da bude zastupljen kroz spomenike, zašto gotovo da nema spomenika posvećenog ženama i kojim drugim grupama ljudi je uskraćena zastupljenost kroz spomenike. Sve su ovo pitanja na koja ovaj film daje odgovore, a nakon projekcije održat će se i panel diskusija o temi Koliko prošlosti nam treba za budućnost na kojoj će učestvovati autorica Ana Čigon, doktorica antropologije i istraživačica Nejra Nuna Čengić i Nihad Kreševljaković.