Nataša Perković, produkt dizajnerica i viša asistentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, osvojila je Grand Prix Collegium Artisticum za kolekciju trpezarijskog namještaja od punog drveta naziva Elle. Elle se i prije ove umjetničke smotre bh. umjetnika i umjetnica, na kojoj je osvojila zvučnu nagradu, okrunila brojnim priznanjima. S Natašom Perković smo tim povodom porazgovarali o kvalitetama kolekcije Elle kojima je nadjačala konkurenciju, te produkt dizajnu u Bosni i Hercegovini.

Piše: Tamara Zablocki

Foto: Eldin Hasanagić

Ljubav prema drvetu kao materijalu je, kaže, naslijedila od djeda i oca, koji su radili u nekad čuvenom Šipadu. Umijeće s kojim najradije pristupa upravo ovom materijalu prepoznala je i struka, te Nataša Perković u svojoj kolekciji ima dvije nagrade Iconic: Interior Innovation Winner sa sajma namještaja u Kelnu, Zlatni ključ Sajma namještaja u Beogradu, Grand Prix Collegium Artisticum, a nominovana je i za German Design Award 2018, čije se proglašenje tek očekuje. Kolekcija namještaja Elle, za koju su međunarodni stručni žiriji ocijenili da ima potencijal postati savremenim klasikom, predstavljena je na ovogodišnjoj izložbi Design Shanghai, a uslijedili su pozivi na Design Tokio, Maison & Objet Paris, 100% Design London. Već je jasno da će trpezarijski stol i stolicu koji predstavljaju utjelovljenje najboljeg od bosanskohercegovačkog produkt dizajna i proizvodnje vidjeti cijeli svijet.

Nataša Perković je diplomirala i magistrirala na Odsjeku za produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje danas radi kao viša asistentica na predmetu Unikatno oblikovanje, a vodi i studio za produkt dizajn, Studio Nataša Perković, pod okriljem kojeg nastaju njeni radovi. Kako kaže, u svoju profesiju se zaljubila na prvi pogled, kada je kao gimnazijalka slučajno saznala za nju, premda je riječ o vokaciji koju biraju rijetki. “Produkt dizajn u Bosni i Hercegovini još uvijek je neobičan izbor zanimanja. Kod nas ne postoji određeni broj klasičnih radnih mjesta u ovoj struci, pa naši produkt dizajneri često iniciraju vlastite projekte, te ponekad pokreću vlastite biroe. Dobra strana ovog zanimanja je ta što se njime možete baviti bilo gdje na svijetu ili iz BiH sarađivati s kolegama i kompanijama iz drugih zemalja, čemu posljednjih godina pogoduju globalizacija i ubrzano komuniciranje”, ispričala nam je.

Važnost saradnje domaćih dizajnera i proizvođača

Za vrijeme studija bila je posvećena razvoju svoje sposobnosti konceptualizacije, kao i vještini brušenja forme spram strogih estetskih kriterija, prisjetila se. Karijeru je započela u vodećoj londonskoj agenciji The Partners, te Cittadellarte – Fondazione Pistoletto, smještenoj u Pijemontu, u srcu italijanske industrijske zone, gdje je shvatila kolike su prednosti saradnje domaćih dizajnera i proizvođača. Ta svijest koristila joj je po povratku u Bosnu i Hercegovinu. “Kroz prva profesionalna iskustva u Londonu i Italiji nastojala sam naučiti kako dizajn biroi funkcionišu, na koji način mogu organizovati vlastiti rad i kako sarađivati s ljudima iz drugih profesija. Ta kraća radna iskustva u kompanijama i gradovima koji su u srcu međunarodne dizajn scene pomogla su mi da shvatim da dizajneri i dizajnerke iz Bosne i Hercegovine mogu ravnopravno djelovati na tim scenama, iako je naša zemlja na samim marginama i uprkos tome što dizajn kao disciplina nije adekvatno priznat unutar naših granica.

Također sam uvidjela da proizvodnja koja je dislocirana iz zapadnoevropskih zemalja u Aziju predstavlja otežavajući faktor za dizajnere u tim zemljama, a da mi u Bosni i Hercegovini još uvijek imamo to blago ‘ispred kućnog praga’. Veliki broj radionica i fabrika u BiH našim dizajnerima ipak daje svojevrsnu prednost, samo je bitno da naše kompanije postanu svjesne koliko dizajn podiže vrijednost i konkurentnost njihovih proizvoda. Posljednjih nekoliko godina ta se svijest proizvođača polagano počela javljati i već su iza nas uspješni primjeri saradnji između domaćih privrednika i produkt dizajnera. Trenutno najčešće radim s bosanskohercegovačkim proizvođačima i kroz te angažmane nastojim proširiti znanje o manuelnim i mašinskim tehnikama izrade i proizvodnim tehnologijama, te o materijalima.”

Elle, kolekciju trpezarijskog namještaja koja je u kratkom vremenu osvojila brojne nagrade, Nataša Perković je razvila upravo u saradnji s domaćom, fojničkom fabrikom MS&WOOD. Njihova saradnja jedan je od najboljih primjera sve raširenije svijesti o kvaliteti koju mogu iznjedriti udružene snage lokalnih dizajnera i proizvođača. “MS&WOOD je fabrika u kojoj se tradicija fojničkog majstorstva u radu s drvetom susreće s najsavremenijim proizvodnim tehnologijama, te je i serijska proizvodnja kolekcije Elle moguća po prihvatljivoj cijeni zahvaljujući kombinaciji višeosne CNC tehnologije, klasičnih stolarskih tehnika i manuelne završne obrade. Kvalitet proizvodnje kompanije MS&WOOD je najočitiji na primjeru stolice Elle, za koju smatram da je na krajnjoj granici mogućnosti drvnog inžinjeringa.

Njihovi inžinjeri i majstori razvili su čak sedam prototipova stolice kako bi došli do najbolje veze između pojedinih elemenata, a da bi pritom dizajn ostao nepromijenjen. Stolica u jasenu teži samo 4,7 kilograma, a to znači da izvrsno iskorištava malu količinu materijala postižući pritom optimalnu strukturalnu snagu. Prilikom izrade stolice korišteni su isključivo drveni spojevi. Konstruktivni princip ustanovljen na stolici primjenjuje se i na ostalim dijelovima kolekcije. MS&WOOD ima razvojni centar u kojem inženjeri i majstori rade zajedno s dizajnerima kako bi se proizvod doveo što je moguće bliže savršenstvu. Ovakav kokreacijski pristup je zahtjevan i skup, ali omogućava proizvodu da evoluira. Iako sam u ključnim fazama razvoja posjećivala fabriku u prosjeku jednom sedmično, bila je potrebna skoro godina dana da se kolekcija razvije i optimizira”, naglašava Nataša.

Namještaj koji će živjeti kroz generacije

Kolekcija Elle pripada visokom cjenovnom rangu, ali za njenu cijenu dobijate kvalitet koji će, za razliku od mnoštva jeftinog namještaja osmišljenog za gotovo jednokratnu upotrebu kojim smo okruženi, trajati nekoliko decenija. “Na izložbama i sajmovima se vidi da ljudi žele dodirnuti i imati ovu, ali i druge kvalitetno dizajnirane i proizvedene komade od punog drveta. Živimo užurbano i provodimo sve više vremena u virtualnom svijetu emailova, društvenih mreža i telefonskih poziva. Mislim da postoji tendencija ka uživanju u kvalitetnim, stvarnim objektima u ono malo slobodnog vremena koje preostaje. Kolekcija Elle je osmišljena i realizovana tako da posjeduje estetske i funkcionalne kvalitete koji odolijevaju zubu vremena, korištenju i trendovima. Nadam se da će u njoj mnogi ljudi uživati i bit će mi čast ako je neko od aktuelnih korisnika odluči ostaviti djeci u nasljedstvo.”

Na nagrade koje je kolekcija Elle dosad osvojila ponosna je jer one znače priznanje struke, ali, kako kaže, prava nagrada je kvalitet proizvoda koji mijenja živote ljudi, onih koji ga proizvode i onih koji ga koriste. “Smisao našeg rada na ovoj liniji proizvoda je da ona živi dugo godina, a vrijeme će pokazati da li smo uspjeli u tome. I proizvođač i dizajner imaju dvojaku odgovornost – prema radnicima i prema kupcu. Prava nagrada će uslijediti ako prodaja dostigne tu mjeru da se u proizvodnji otvore nova radna mjesta za majstore koji će raditi na ovom namještaju i ako ga korisnici godinama budu upotrebljavali i uživali u njemu u svojim domovima”, naglašava Nataša.

Skupocjeni komadi namještaja poput stola i stolice Elle nisu i jedini način da uredite svoj dom s ukusom, smatra, premda je uvriježeno mišljenje da vam za pravilno uređenje doma treba mnogo novca. “Naravno, dizajnirani i kvalitetno izrađeni objekti jesu skupi, naprimjer klasici dizajna su nedostižni većini bh. populacije. Međutim, pored toga postoje i dizajnirani proizvodi koji nisu skupocjeni – asesoar koji nudi IKEA odličan je primjer toga. Postoje čak i proizvodi bez konkretnog dizajnerskog potpisa koji su odlični. Bitno je prepoznati svoje potrebe i mogućnosti svog prostora i kupiti samo ono što nam je potrebno i što nam se veličinom, funkcijom i izgledom uklapa u stan ili kuću. Možemo ići i tako daleko i reći da vrlo skroman, asketski dom s minimalnim i nedizajniranim mobilijarom može biti lijep i funkcionalan prostor ako ga ukućani osmisle. Uređenje doma i održavanje reda su pitanje planiranja i izdvajanja vremena, dakle kulture življenja.

BiH tek treba ostaviti značajan trag

U kreiranje kolekcije Elle Perković se upustila zamislivši utjelotvorenje sofisticirane ljepote, premda je riječ o savršeno funkcionalnim svakodnevnim predmetima. “Elle je ujedno rezultat skulptorskog i plod modernističkog pristupa dizajnu. Svaki komad koji je dio ove linije karakteriše kompleksna forma razvijena kroz igru oblih volumena i oštrih ivica, ali im je silueta izuzetno jednostavna. U estetskom smislu, Elle je na granici između karakternog i neutralnog. Može biti u prvom planu kada je korisnici žele posmatrati. Oblici joj variraju kada je posmatramo iz različitih vizura i svaka promjena osvjetljenja na njima otkriva bogatstvo detalja. S druge strane, Elle nikada nije dominantna i može biti svakodnevni upotrebni predmet koji uočavamo kada nam je potreban i koji odgovara našim funkcionalnim zahtjevima. Dijelovi kolekcije se mogu dobro uklopiti u različite enterijere ili u jednom domu čiji se stil mijenja kroz godine. Elle je prekratko na tržištu i u domovima da bi se donosili zaključci, ali mislim da bi taj dualitet mogao utjecati na produženi vijek korištenja ovih proizvoda”, ističe.

Konačni izgled kolekcije Elle nastao je nakon ručne izrade mnoštva modela u stvarnoj veličini od materijala poput kartona, ljepenke i stirodura, a računarsko modeliranje poslužilo je samo za prenošenje ručno izrađene forme u tehnički jezik koji razumiju inženjeri, majstori i CNC mašine. Savremena tehnologija je neizostavni dio današnjeg dizajna, potvrđuje Perković, ali ni moć živih, ljudskih ruku ne treba zanemariti. “Uloga računarskog modeliranja danas je neupitna u dizajnu. Računari nam ubrzavaju i pojednostavljuju rad, ali mi se čini da projektovanje samo pomoću softvera može ograničiti individualni autorski izraz. Dizajniranje kroz fizičko oblikovanje olakšava sagledavanje različitih aspekata proizvoda: forme, funkcije, ergonomije, proporcije dijelova u odnosu na cjelinu. To je izuzetno spor proces, ali ipak mi se nekad čini da su mi ruke ‘brže od pameti’, pa mi je nekada potrebno dodatno vrijeme da donesem ključne odluke o dizajnu. Mislim da je Odsjek za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu poseban po tome što još uvijek njeguje ovaj bauhausovski pristup oblikovanju.”

Znanja koja ima i sama prenosi studenticama i studentima Akademije likovnih umjetnosti. Važno joj je, kaže, da za vrijeme studiranja shvate nepregledni prostor mogućnosti koji nudi profesija produkt dizajnera. “Voljela bih kad bi moji studenti svaki dan saznali nešto inspirativno ili skicirali neku svoju novu ideju. Mislim da je studij ključna faza razvoja kada spoznaju mogućnosti svoje profesije, ali i vlastita profesionalna uvjerenja i afinitete. Bitno mi je da odu s Akademije s uvjerenjem da mogu sebi stvoriti prilike za profesionalnu satisfakciju i tamo gdje se na prvi pogled čini da ih nema. Može se uživati u svom radu u našoj zemlji ili inostranstvu, u velikoj kompaniji ili u kutku malog stana. Želim da znaju da njihovi radovi i proizvodi imaju kreativnu snagu i da mogu biti uspješni na svjetskoj dizajn sceni i tržištu bez obzira na to što dolaze iz male zemlje koja tek treba da ostavi značajan trag u svijetu dizajna.”