Od 18. do 28. juna bh. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti ima specijalne programe kojima promoviše završetak projekta 55 godina Nobelove nagrade za književnosti Ivi Andriću – 55 godina rada Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Program obilježavanja godišnjice

U subotu, 18. juna u 20 sati će biti otvorena izložba “Mostovi” autora Nedima Mušovića. Dva dana kasnije, u ponedjeljak, 20. juna u 20 sati publika će moći prisustvovati otvorenju obnovljene i proširene Stalne postavke Muzeja. U srijedu, 22. juna u 20 sati na rasporedu je promocija audio-vodiča kroz Stalnu postavku i web stranice Muzeja. U petak, 24. juna u 20 sati biće predstavljeno digitalno izdanje originalnog rukopisa romana “Na Drini ćuprija”, a u nedjelju, 26. juna u 21.30 će biti odigrana predstava Sarajevskog ratnog teatra “Vesela večer u Sarajevu”. Za kraj, u utorak, 28. juna u 20 sati biće otvorena izložba Amine Abdičević, “Poljska u bh. teatarskom srcu”.

Historijat i zadaća Muzeja

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine rijetka je kulturna i naučna institucija u južnoslavenskim/balkanskim i u evropskim razmjerama koja se istovremeno bavi (o)čuvanjem i prezentacijom bogate građe iz dvije umjetničke oblasti – književnosti i pozorišne umjetnosti. Osnovan je 1961. godine kao Muzej književnosti BiH, a deset godina kasnije, 1970. godine, Muzej je proširio svoju djelatnosti i na pozorišnu umjetnost BiH. Nalazi se u ulici Sime Milutinovića Sarajlije 7 i smješten je u staroj porodičnoj kući koja datira iz sredine 19. vijeka. Kuća je bila u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodice Despić. Veliki doprinos u dotjerivanju vanjskoga izgleda kuće dala je vajarka Iva Despić, supruga advokata Ace Despića, posljednjeg vlasnika kuće. Privlačnost ovog objekta u mnogome je uvećana postojanjem dvorišta (atrija) sa vrtom i fontanom koje je pogodno za održavanje književnih večeri, pozorišnih i muzičkih manifestacija, naučnih konferencija i seminara. Zgrada predstavlja kulturno-historijski spomenik prve kategorije.

Osnovni zadatak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine je prikupljanje građe koja se odnosi na stvaralaštvo i život književnika i književnica, pozorišnih umjetnika i umjetnica Bosne i Hercegovine. Muzejsku građu čine, rukopisi, prepiske, lični dokumenti, korespodencije, trodimenzionalni predmeti, fotografije stvaralaca i njihovih saradnika, listovi, časopisi, publikacije, knjige u kojima su književnici/e objavljivali svoje radove i druga dokumentarna građa, pozorišni plakati, individualne scenske fotografije pozorišnih umjetnika/ca, fotografije predstava bosanskoherecegovačkih pozorišta, scenografske i kostimografske skice…

Bogata zbirka

U ovom trenutku u fondovim Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine se nalazi 67 književnih zbirki i 17 pozorišnih zbirku sa preko 20.000 eksponata. U fondovima književnog dijela nalazi se materijal – zbirke za proučavanje književnosti naroda BiH, među njima najbogatije su zbirke Isaka Samokovlije, Ive Andrića, Meše Selimovića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Branka Ćopića, Hamze Hume, Borivoja Jevtića, Safvet-bega Bašagića, Amheda Muradbegovića, Maka Dizdara, Marka Markovića i arhiva književnoga časopisa Brazda. Uz zbirke pojedinih književnika nalaze se i kompletne biblioteke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Ahmeda Muradbegovića, Marka Markovića, Kalmija Baruga, Midhata Begića i Josipa Lešića.

Pozorišna građa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine je također raspoređena u zbirkama: zbirke plakata i programa pozorišnih predstava bosanskohercegovačkih pozorišta od 1920. do danas, zbirku scenskih fotografija bosanskohercegovačkih pozorišta, zbirku individualnih scenskih i ličnih fotografija pozorišnih umjetnika/ca, te posebne idividualne zbirke pojedinih pozorišnih stvaratelja/ica (reditelja, glumaca/ica, scenografa/kinja, kostimografa/kinja, dirigenata, opernih i baletnih umjetnika/ca). Najbrojnije su zbirke glumaca/ica, reditelja, scenskih i kostimografskih radnika/ca: Vasa Kosića, Jelene Kešeljević, Uroša Kravljače, Jolande Đačić, Reihana Demirdžića, Zvonka Zrnčića, Safeta Pašalića, Olge Babić, Josipa Lešića, Juroslava Korenića, Borisa Smoja i drugih.