Nasuprot kičastim, stilski obogaćenim odjevnim komadima, stroga forma mi se čini kao bolji način da radim odjeću koja neće trajati samo jednu sezonu. Strogu formu karakterišu jasne i oštre linje, skulpturalnost, arhitekturalnost, korištenje uglavnom crne i bijele boje

razgovarala_Iskra Tafro

Milan Senić je svestrani mladi dizajner čije kreacije nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.  Prvu kolekciju javnosti je predstavio 1999., a evolucija u kreativnom izražaju omogućila je da zadrži prepoznatljivi potpis.  Uprkos stalnim i prebrzim promjenama trendova njegove kreacije uvijek nalaze put do kupca. Modni znalci Milanov dizajn uspoređuju sa arhitektonskim projektovanjem. Zahvaljujući portalu PORTMANTOU Milanovi radovi dostupni su kupcima na američkom tržištu. Aktivni je član Udruženja likovnih primijenjenih umjetnosti BiH (ULUPBiH),  a  ukoliko želite biti u toku kad je u pitanju njegov rad posjetite njegovu oficijelnu Facebook stranicu.

Razgovarali smo o novoj kolekciji, uvjetima u kojim rade bh. dizajneri, nadahnuću,  dosadašnjim impresivnim postignućima i problemima sa kojima se susreće.

Vaš nadimak u poslovnom okruženju je majstor stroge forme, zahvaljujući originalnom strukturalnom dizajnu.  O kakvoj formi je riječ?

– Moj dizajn predstavlja ono što sam ja. Svoj stil definišem kao minimalizam iako je ovaj termin često pogrešno interpretiran u našim medijima. Izučavajući dizajn i umjetnost shvatio sam da je najteže doći do jednostavnih rješenja. Često modni znalci moj rad definišu kao „intelectaul fashion“, što već pri samom nazivu upućuje na drugačiji pristup dizajniranju odjeće koji zahtijeva puno rada i istraživanja na idejama i konstrukciji odjevnih predmeta. Nasuprot kičastim, stilski obogaćenim odjevnim komadima, stroga forma mi se čini kao bolji način da radim odjeću koja neće trajati samo jednu sezonu. Strogu formu karakterišu jasne i oštre linije, skulpturalnost, arhitekturalnost, korištenje uglavnom crne i bijele boje.

Živjeti dizajn u našoj zemlji veliki je rizik. Mogu li klijenti osigurati egzistenciju, tj. može li se živjeti od dizajna u BiH?

Odjeću koju dizajniram najčešće prepoznaju, kupuju i naručuju ljudi  iz kreativnih profesija poput filma, pozorišta, arhitekture… mada nije pravilo. S te strane to mi predstavlja kompliment, jer su to profesije koje u svom opisu podrazumijevaju poznavanje estetike, umjetnosti i dizajna. Vrijeme u kojem živimo je nepredvidljivo i nesigurno, tako da niko nije sto posto siguran da će raditi svoj posao i zadržati svoje radno mjesto. Ako volite ono što radite i tome se posvećujete u cjelosti, rezultat ne može izostati.

Ne vodim se modnim trendovima

Danas se za malo stvari u svijetu može reći da nisu viđene.  Šta je nadahnuće koje Vam osigurava individualni pristup i originalnost? 

Kroz proces dizajniranja, ne vodim se modnim trendovima  niti očekivanjima tržišta, zapravo se bavim sobom. U određenim fazama imao sam osjećaj da odjeća koju dizajniram nije toliko zanimljiva ljudima, ali istrajnost i kontinuirani rad doveli su do toga da moj rad bude  plagiran. Inspiracija je najčeće spontana  i vrlo često dolazi  iz načina razmišljanja o nekoj temi, muzici, književnosti, fimu, arhitekturi…

Radili ste na novom modnom filmu. Riječ  je o odličnom vidu dokumentarnog programa posvećenom dizajneru, a i dio njegove reklamne kampanje. Jedan takav je iza Vas, vjerujem da je puno znoja i truda uloženo u realizaciju programa, cjelokupan proces snimanja složen je i zahtjevan. Sada kada su se slegli, kakvi su utisci, reakcije, doprinos brendu?

Modni film je definitivno moj omiljeni vid prezentacije rada zato što ujedinjuje različite kreativne discipline i omogućava autorima okupljenim oko jedne ideje da izraze svoju kretivnost. Beskrajno sam sretan što sam imao priliku raditi sa rediteljicom Zinkom Bejtić, sa kojom sam, kroz projekte na kojima smo radili zajedno, postao prijatelj. Proces rada na modnom filmu jeste veoma kompleksan, ali zahvaljujući kretivnosti, entuzijazmu, talentu ljudi koji su radili na njemu, a to su Sarah Čerkez-model, Emir Klepo-direktor fotografije, Eldin Nuhić-hair styling, Maja Koristović Talović-make up artist, Belma Zvizdić- sound design, kompleksan rad je predstavljao užitak. Smatram da je modni film žanr koji je u svom razvoju i u mom slučaju donio mnogo toga pozitivnog u smislu promocije mog rada, povezivanja sa ljudima iz modne industrije van BiH. Ista ekipa ljetos je uradila moj novi modni film pod nazivom “Split” koji će uskoro biti prezentiran publici. U pitanju je konceptualni video koji prezentira serijal muških košulja koje predstavljaju najprepoznatljiviji element mog rada. Modeli u novom videu su po meni najbolji bh. modni bloger Vladan Gavrić i model i glumac Bojan Popić.

Bili ste jedan od 20 umjetnika učesnika projekta Bosnian born… 20 years leather u Los Angelesu. Projekt je bio i humanitarnog karaktera. Vaše iskustvo iz LA, kako na Vaš rad općenito gledaju umjetnici van naše zemlje?

Čast i zadovoljstvo mi je bilo biti dio projekta koji je za cilj pored promocije bh. umjetničke scene imao i humanitarni karakter. Lijep je osjećaj biti djelićem jedne ideje  koja  pomaže mladim ljudima u ostvarenju želja i ambicija, a da za to nisu imali prilike i mogućnosti. Reakcije na moj rad u LA su bile fenomenalne, što je dokaz da dobar  dizajn ne pozanje granice i može biti prepoznat bez obzira na okruženje u kojem autor stvara.  Učešće na ovoj izložbi otvorilo je još mnoga vrata za projekte na kojima radim.

Postoji li neko iz branše ko je utjecao na Vaš rad?

Različiti autori u različitim fazama mog profesinlanog i ličnog razvoja su utjecali na mene. Cijenim rad svih umjetika, kretivaca, dizajnera koji njeguju orginalani autorski pristup. Ipak, najveći utjecaj na mene imaju japanski dizajneri, poput  Yohji Yamamoto, Rei Kawakubo (Comme Des Garcons) i Issey Miyake kao i cjelokupna kultura Japana.

Od kakvih materijala izrađujete garderobu i kakva je dostupnost materijalima?

Trudim se koristiti materijale od prirodnih sirovina kao što su pamuk, svila, lan, vuna…  Nažalost, u BiH prilično smo ograničeni ponudom, ali pokušavam biti kreativan sa onim što mi je na raspologanju. Svaku posjetu inostranstvu koristim, koliko mi to mogućnosti dozvoljavaju,  za kupovinu materijala.

Jako su mi se dopale na reviji Vaše kreacije od recikliranih materijala. Kako je bilo raditi sa ovom vrstom materijala? 

Ta kolekcija nastala je kao odgovor na temu blisku green dizajnu koji je veoma popularan u svijetu.  Želio sam ostati u okvirima nosive i funkcionalne odjeće gdje je akcenat stavljen na iskoristivosti materijala. Bilo je zanimljivo kreativno se poigrati sa ograničenom količinom materijala kao i materijalima koji nužno nisu namijenjeni za izradu odjeće.

Vaša nova kolekcija spremna je da ugleda svjetlo dana. Šta je karakteriše?

Nova kolekcija je logičan nastavak kretivnog istraživanja kroz dekonstrukciju klasničnih odjevnih predmeta poput bijele košulje, male crne haljine. Ovaj put priča se proširuje na mantile, kapute kao i još neke odjevne komade koji se pojavljuju u službi modnih dodataka, kako žensku tako i mušku modu.

Kao umjetnik koji ima za cilj proboj i osvajanje tržista vlastitim kreativnim snagama, moraš biti kreativan, baviti se neobičnim formama, koristiti fine materijale, istodobno ostati intrigantan, zanimljiv i inovativan. Uspijevate li i šta Vam je najčešći problem prilikom balansiranja svega navedenog?

O tome ne razmišljam na taj način. Takva pitanja i dileme ostale su davno iza mene od momenta kada sam se odlučio baviti modnim dizajnom. Jedino predan i kontinuiran rad, učenje, istraživanje mogu te dovesti do pozicije koju želiš.

Kod nas postoji previše modnih događaja

Kako ostajete svoji u sveopćem materijalizmu? 

Svaki vid kreativnog stvaralaštva podrazumijeva rad na sebi u duhovnom smislu. Moda jeste komercijalna stvar, odnosno bussines, ali ne treba zaboraviti činjenicu da je i primijenjena umjetnost.

Zašto ne učestvujete na domaćim sedmicama mode?

Kod nas postoji previše modnih događaja, a na tako malu zemlju postavlja se pitanje koja je svrha tih događaja kada modna industrija skoro da i ne postoji. Kvalitet, selektivnost i ukupni estetski dojam tih manifestacija po meni je upitan. Čini mi se da stvari ostaju na istom mjestu i ne vidim napredak.

Mnoge Vaše kreacije imaju vlastiti život,  majice mogu postati haljine ili pak kaputi. Kakva je zainteresiranost za njih?

Transformabilost odjevih komada je također karakteristika mog dizajna. Većina odjevnih predmeta se može nositi na više načina, što klijenti prihvataju sa oduševljenjem. Često se desi da i sami klijenti dođu do nekog novog načina nošenja odjevnog predmeta koji potpisujem, a da ni sam nisam znao da taj odjevni predmet nudi tu mogućnost nošenja.

Preporuka čitateljima kako zasijati u nadolazećoj zimskoj sezoni?

Nisam ljubitelj izdiktiranih trendova, tako da nerado dijelim savjete te vrste. Smatram da je svaka osoba posebna i jedinstvena na svoj način te shodno tome treba da se odijeva onako kako sama osjeća sebe i na koji način se želi predstaviti okolini.

[ilightbox id=”25”][/ilightbox]